Austrija
Beč: Islamisti iz BiH i Čečenije navodno planirali napad na sudionike bečkog Pridea
Austrijski mediji objavili su danas nova saznanja o trojici mladića za koje se sumnja da su planirali napad na bečki Pride. Napad je planiran za 17. lipnja, a informacije ponovno stižu iz drugih europskih zemalja. Tamošnje vlasti uspjele su zaplijeniti mobitel od osumnjičenog džihadista, na kojem su istražitelji pronašli povijest razgovora s optuženim. Jedan od njih navodno je komunicirao o planiranom napadu u Beču na “gay paradi”.
Navodi se da je izjavio da je sudionike događaja htio pregaziti autom ili ih napasti noževima. U istragama koje se vode protiv 15-godišnjeg bečkog Čečena te 18- i 20-godišnje braće Bosanaca iz St. Pöltena, ovo je prva konkretna naznaka planiranog napada. Do sada je na mobitelima njih trojice pronađena propaganda IS-a, koju je navodno najmlađi od optuženih napravio sam. On je navodno osnovao i “teroristički kanal” te je dobio nekoliko uputa za izradu bombi.
Osumnjičeni islamist koji živi u inozemstvu, čiji je mobitel sada otkrio dodatne detalje, navodno je imao kontakt s braćom St. Pölten putem različitih platformi društvenih medija. U proljeće 2023. navodno je došlo do komunikacije sa stranim osumnjičenim džihadistom o planiranom napadu u Beču, točnije na “gay paradi”.
18-godišnji brat koji je rodom iz BIH, razgovarao je s najmanje dvojicom osumnjičenih pristaša IS-a izvan Austrije, razgovarajući o planovima za napad na bečku “Paradu ponosa” i izgledima za kupnju “AK-47” i velikog noža. Navodno ga je njegov stariji brat “barem psihički podržavao”.
U izvješću agencije za deradikalizaciju “Derad” od sredine listopada stoji da se braća “trude učiniti sve kako treba”. U slučaju mlađeg od njih dvojice, “stvarna radikalizacija u smislu ukorijenjenih ekstremističkih stavova ili obrazaca ponašanja nije se mogla utvrditi na temelju prethodnih razgovora”.
No, istražitelji su pronašli i nešto na mobitelu mladića, koji je u vrijeme bečke Povorke ponosa imao samo 14 godina, što ukazuje da se mladić radikalizirao. Navodno je kreirao i uređivao propagandni materijal koji promiče terorizam, te je koristio chat grupu za prikupljanje sredstava za kupnju oružja za provinciju Islamska država Khorasan (ISKP). Mladić je navodno i izjavio da se želi pridružiti ISKP-u u Afganistanu što prije.
O navodnim planovima napada prvi put se doznalo dan nakon Povorke ponosa, kada je Uprava za državnu sigurnost i obavještajno djelovanje (DSN) na žurno sazvanoj konferenciji za novinare izvijestila javnost da je osujetila napad i izvršila više pretresa kuća osumnjičenih. DSN je o trojici osumnjičenih obavijestila strana partnerska služba. Istražitelji su u do sada poznatim chatovima pronašli terorističku propagandu, ali navodno ništa u vezi s “Prideom”. Trojica mladića terete se za terorističko udruživanje u vezi s navodnim planovima napada.
Austrija
Austrijski kancelar: „Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju”
Austrijski kancelar Christian Stocker zauzeo je čvrst stav na sastanku europskih čelnika u Kopenhagenu. U središtu razgovora bila je borba protiv ilegalne migracije, a Stocker je jasno poručio:
„Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju – a ne kriminalne mreže i krijumčari.“
Austrija traži više deportacija
Stocker je naglasio važnost povećanja broja povrataka osoba koje nemaju pravo boravka u EU. Kao primjer naveo je najnoviji slučaj iz Austrije – deportaciju osuđenog kriminalca u Siriju, što je izazvalo veliko zanimanje jer je Austrija trenutno jedina europska zemlja koja provodi prisilna vraćanja u tu ratom pogođenu državu.
„Austrija je europski predvodnik u ovom području“, rekao je kancelar.
Massenankünfte kao upozorenje
Kao argument za jačanje zajedničkih mjera Stocker je istaknuo nedavne događaje u Grčkoj, gdje je tisuće migranata stiglo novom rutom iz Libije. Taj val pokazuje, rekao je, „koliko je hitno da udružimo snage i odlučnije se suprotstavimo ilegalnim dolascima“.
Europska alijansa protiv ilegalne migracije
Na sastanku je formirana Europska alijansa protiv ilegalne migracije, koju čini 12 država, među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija.
U zajedničkoj izjavi države su se obvezale na suradnju u pet ključnih područja:
Borba protiv krijumčara i jačanje granica – bolja razmjena podataka, više ovlasti policije i koordinirana akcija protiv mreža krijumčara.
Čvršći zakonodavni okvir i asilski sustavi – mjere odvraćanja za one koji zloupotrebljavaju sustav te primjena međunarodnih pravila koja omogućuju državama bolju kontrolu.
Jedinstvena linija kod povrataka – korištenje diplomatskog pritiska i viza kao poluga za suradnju s trećim zemljama, kako bi se deportacije provodile brže i učinkovitije.
Bolje upravljanje migracijama – suradnja s državama podrijetla i tranzita, projekti razvoja i obrazovanja, kao i poticanje dobrovoljnih povrataka.
Inovacije i pilot-projekti – traženje novih modela kako bi se oslabio biznis krijumčara i stvorili održivi mehanizmi migracijske politike.
Stocker: „Europa mora mijenjati kurs“
Austrijski kancelar naglasio je da Europa treba temeljito promišljen zaokret u migracijskoj politici. Prema njegovim riječima, to je jedini način da se očuva socijalna kohezija i sigurnost u državama članicama.
Austrija
Produžena prava na obiteljske naknade za ukrajinske izbjeglice u Austriji
Dogovor je postignut u posljednjem trenutku. U srijedu poslijepodne Odbor za obitelj Nacionalnog vijeća imao je na dnevnom redu produljenje odredbe koja istječe krajem rujna, a prema kojoj raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo na obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci. Prijedlog su podržali ÖVP, SPÖ i Neos, a sada će biti upućen u listopadsko plenarno zasjedanje parlamenta, gdje se očekuje njegovo usvajanje.
Da je odluka pala samo jedan dan kasnije, gotovo svi ratni izbjeglice iz Ukrajine s djecom ostali bi od studenoga bez tih sredstava – osim malog broja onih s višim prihodima koji su već prešli na tzv. Rot-Weiß-Rot karticu. Posebno bi pogođeni bili Ukrajinci i Ukrajinke sa slabije plaćenim poslovima, jer njihova prava na naknade ovise isključivo o statusu raseljene osobe.
Egzistencijalno važne naknade
Poseban udar bi osjetile ukrajinske žene u sustavu osnovne socijalne pomoći, koje zbog brige o djeci ne mogu prihvatiti posao dovoljan za pokrivanje životnih troškova. One su egzistencijalno vezane uz obiteljsku naknadu do 200 eura mjesečno. Mnoge obitelji koje žive privatno koriste cijelu socijalnu potporu – maksimalno 700 eura mjesečno – za stanarinu, dok se obiteljska naknada koristi za prehranu.
UNHCR je još u utorak upozorio da bi u slučaju izostanka dogovora 17.500 ukrajinske djece i njihovih obitelji u Austriji moglo dodatno potonuti u siromaštvo. Stoga je izazvalo iznenađenje kada je ministrica obitelji Claudia Plakolm (ÖVP) svega nekoliko sati kasnije najavila da je produljenje već dogovoreno – dan prije nego što se to doista dogodilo.
Intenzivni pregovori i prijepori
Zašto se na odluku čekalo tako dugo i što je bila glavna prepreka? Ključna pitanja odnosila su se na financiranje mjere. Prema informacijama iz SPÖ-a, u prvotnom prijedlogu obiteljske ministrice uopće nije bilo predviđeno dodatno proračunsko izdvajanje. Tek posljednjih dana pronađeno je rješenje, no ni ministarstvo financija ni ministrica Plakolm do sada nisu otkrili pojedinosti. Kako objašnjavaju u Ministarstvu financija, u vrijeme štednje resori moraju ostati u okviru postojećih proračuna, bez dodatnih sredstava.
Osim toga, nesuglasice su postojale i oko pitanja kako više raseljenih osoba uključiti na tržište rada. SPÖ je zagovarao poticajne mjere bez strožih uvjeta za ostvarivanje prava, dok je Plakolm inzistirala na tome da obiteljske naknade ubuduće primaju samo oni koji rade ili su prijavljeni AMS-u (austrijskoj službi za zapošljavanje).
SPÖ je upozorio da se time stvara presedan: vezivanje socijalnih naknada uz zaposlenost moglo bi se primijeniti i na druge skupine stanovništva.
Konačno rješenje
Na kraju se gotovo u potpunosti nametnuo prijedlog ÖVP-a. Od studenoga nadalje obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci moći će primati samo ukrajinski izbjeglice koji rade ili su registrirani na AMS-u. Produženje mjere ponovno je vremenski ograničeno – ovaj put do kraja lipnja 2026. SPÖ se dugo protivio vremenskom ograničenju, ali nije uspio.
Pod pritiskom socijaldemokrata ipak je dodana iznimka: uz maloljetnike, umirovljenike i osobe s ozbiljnim invaliditetom, od obveze prijave na AMS bit će izuzeti i Ukrajinci s drugim opravdanim razlozima, poput obiteljskih obveza i brige o djeci.
Nina Andresen, voditeljica Community centra za Ukrajince udruge Train of Hope u Beču, izrazila je olakšanje: „Da nije bilo tog izuzeća, posebno bi stradali samohrani roditelji koji si ne mogu priuštiti dječji vrtić ili čuvanje djece“, rekla je.
Austrija
“Mi odlučujemo tko ulazi u našu zemlju!” – Austrijski kancelar poziva na obračun s ilegalnim migrantima
Austrijski kancelar Christian Stocker pozvao je na temeljitu reformu europske migracijske politike i poručio: “Mi moramo odlučivati tko dolazi u našu zemlju, a ne krijumčarski karteli!”
Na sastanku europskih lidera u Kopenhagenu, gdje su sudjelovali i talijanska premijerka Meloni, predsjednica Europske komisije Von der Leyen te drugi, Stocker je pozvao na strože mjere protiv ilegalne migracije, više deportacija i bolju zaštitu granica.
Austrija kao primjer – deportacije i u Siriju
Stocker je istaknuo da je Austrija jedina država u EU koja trenutno provodi deportacije čak i u Siriju, i da će se s time nastaviti.
Pozvao je i druge zemlje da slijede primjer te jasno poručio: “Tko nema pravo boravka, mora biti vraćen.”
Savez protiv ilegalne migracije
Dvanaest europskih država – među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija – formiralo je “Europski savez protiv ilegalne migracije” s pet ključnih ciljeva:
- Oštrije kažnjavanje krijumčara i bolja zaštita vanjskih granica
- Robusni zakoni i azilni sustavi koji sprječavaju zloupotrebe
- Jedinstvena politika povratka za one bez prava boravka
- Tješnja suradnja s tranzitnim i matičnim zemljama migranata
- Inovativni modeli za učinkovito upravljanje migracijom
Stocker: „Masovni dolasci iz Libije prema Grčkoj pokazuju da se moramo još snažnije boriti protiv ilegalne migracije.“
