Austrija
Austrija prošle godine na mirovine potrošila više od 38,6 milijardi eura
Pensionsversicherungsanstalt (PVA) potrošio je 38,636 milijardi eura na mirovine u 2022. godini. PVN je u 2022. za mirovine potrošio 5,1 posto više nego u prethodnoj godini – vidljivo je iz financijskog izvješća za 2022. koje je danas predstavila na glavnoj skupštini.
Sada ima više ljudi s obveznim osiguranjem – 3,6 milijuna u 2022. umjesto 3,5 milijuna u 2021. – jer “baby boom” generacija sada odlazi u mirovinu, kao što je PVA objavio u priopćenju. I dalje postoji razlika između mirovina žena i muškaraca.
Kao i kod izdataka za mirovine, prihod od premija je porastao – za 5,9 posto na 36,984 milijarde eura. Neplaćena obveza savezne vlade, a time i iznos za koji rashodi premašuju prihode, iznosila je 6,013 milijardi eura, što je povećanje od 9,0 posto.
Prošle godine zabilježen je novi rekord s oko 123 tisuće novih mirovina. Žene su 2022. u mirovinu odlazile u prosjeku sa 60 godina, a muškarci sa 61,9 godina. Razlike su ne samo u starosnoj dobi, već i u visini mirovine. Godine 2022. žene su u prosjeku primale oko 1.600 eura – povećanje od 70 eura – a muškarci u prosjeku 2.590 eura.
Osobito su muškarci 2020. i 2021. mogli otići u mirovinu bez odbitka, a 2022. to je bilo moguće samo u iznimnim slučajevima. Njihova mirovina ostala je gotovo ista, zbog čega se razlika u mirovini među spolovima smanjila za 2,6 postotnih bodova u 2022. godini. No, žene i dalje primaju 38,2 posto manju mirovinu.
U području zdravstvene zaštite i rehabilitacije odobrene su 422.744 medicinske, 3696 strukovnih i 447 socijalnih mjera, a izdaci za to iznosili su 1,187 milijardi eura – 7,2 posto više nego prethodne godine. Od početka pandemije CoV-a do zaključno s prosincem 2022. godine u 17 rehabilitacijskih centara PVA rehabilitirano je 7700 pacijenata nakon Covida.
Austrija
EU pokrenula četiri postupka protiv Austrije zbog kršenja ugovora
Europska komisija pokrenula je četiri postupka protiv Austrije i drugih država članica EU zbog nepoštivanja europskih direktiva. Kako je danas objavljeno u Bruxellesu, Austrija nije ispravno prenijela propise u četiri ključna područja: tržište električne energije, energetsku učinkovitost zgrada, socijalne propise u cestovnom prometu i regulaciju sastojaka hrane.
Države imaju rok od dva mjeseca da u potpunosti usklade svoje zakone s europskim pravilima. Ako to ne učine, Komisija može izdati strože upozorenje.
Sljedeći korak u postupku bio bi službeno obrazloženo mišljenje, što bi dodatno povećalo pritisak na države članice. Komisija je stoga pozvala Austriju i ostale zemlje da hitno poduzmu potrebne mjere kako bi uskladile svoje zakonodavstvo s pravilima EU.
Austrija
AKH Beč među najboljim bolnicama u svijetu
Prema najnovijem međunarodnom rangiranju bolnica, najbolje ocijenjena bolnica u Austriji je Univerzitetska klinika AKH u Beču, koja se našla na visokom 27. mjestu u svijetu. Kao drugo najbolje ocijenjeno austrijsko bolničko središte, Landeskrankenhaus Innsbruck zauzeo je 56. mjesto.
Na listi su se našle i druge austrijske bolnice: Kepler Universitätsklinikum u Linzu i Landeskrankenhaus Graz zauzeli su 95. i 99. mjesto, dok je Landeskrankenhaus Salzburg rangiran na 131. poziciji.
Među najbolje ocijenjenim austrijskim bolnicama našli su se i Mein Hanusch-Krankenhaus u Beču (154. mjesto), Ordensklinikum Linz Elisabethinen (162. mjesto) te Kardinal Schwarzenberg Klinikum u Schwarzachu (220. mjesto).
Najbolje bolnice u svijetu
Prema ovom rangiranju, najbolja bolnica na svijetu je Mayo Clinic u američkom Rochesteru, a slijedi je Cleveland Clinic u Ohiu.
Što se tiče europskih bolnica, najbolje rangirano bolničko središte je Karolinska Universitetssjukhuset u Stockholmu, dok je poznata Charité bolnica u Berlinu zauzela 7. mjesto na globalnoj ljestvici.
Ovo rangiranje dodatno potvrđuje visoku razinu austrijskog zdravstvenog sustava, s nekoliko bolnica koje su prepoznate među najboljima u svijetu.
Austrija
Od 1. svibnja u Austriji se uvodi zabrana mobitela u školama uz mnoge iznimke
Od 1. svibnja na snagu stupa zabrana korištenja mobitela, pametnih satova i sličnih uređaja u školama do osmog razreda, i to tijekom cijelog boravka u školi i na školskim događanjima. Prema novoj uredbi, školski partneri (predstavnici učenika, roditelja i učitelja) mogu dogovoriti razne iznimke. U nastavi će učitelji moći dopustiti korištenje mobitela u svrhu učenja.
Već sada su mnoge škole regulirale ili zabranile upotrebu mobitela, a cilj nove zakonske odredbe je pružiti jasnu smjernicu i podršku školama i učiteljima. Ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr (NEOS) obrazložio je ovu inicijativu time da želi ponovo potaknuti društvene vještine i koncentraciju djece, te omogućiti da se mobitel koristi samo kada je to pedagoški opravdano.
Prema novoj uredbi, uporaba mobitela u školama bit će općenito zabranjena, uključujući sve školske događaje. Za višednevne aktivnosti poput sportskih tjedana, omogućit će se “prikladna uporaba uređaja”, poput vremenskih okvira kada djeca mogu komunicirati s roditeljima. Učitelji mogu dopustiti korištenje mobitela u nastavi, primjerice u predmetima kao što su Digitalno obrazovanje, sigurnost na internetu ili korištenje digitalnih rječnika.
Škole mogu također donijeti “odstupanja od osnovnih pravila”, primjerice dopuštanje korištenja mobitela u vrijeme ručka ili u slobodnim zonama. Od 9. razreda, moguće je donijeti pravila samo za određene razrede ili učenike. Tako bi, na primjer, u A razredu mogla biti zabranjena uporaba, dok bi u B razredu, gdje učenici odgovorno koriste uređaje, to moglo biti dopušteno. Također se može odrediti pravilo da se mobiteli oduzimaju tijekom pisanih ispita.
Iznimke od pravila odnose se na učenike koji mobitel koriste iz medicinskih razloga, poput aplikacija za mjerenje razine šećera u krvi. U slučaju kršenja pravila, učitelji mogu oduzeti mobitel do kraja školskog dana, a u slučaju ponovljenih prekršaja ili ozbiljnih sadržaja (npr. nasilje, pornografski sadržaji), mobitel će biti vraćen samo roditeljima.
