Austrija
Austrija ove godine deportirala čak 9800 migranata
Broj zahtjeva za azil u Austriji nastavio je padati i tijekom kolovoza, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova. Prema podacima, od početka godine podneseno je 11.622 zahtjeva, što predstavlja pad od 32 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada ih je bilo 17.171.
U kolovozu je zabilježeno 1.403 zahtjeva – 179 manje nego u srpnju. Najviše ih dolazi iz Afganistana. Od ukupnog broja, samo 4.545 bili su izvorni, tj. prvi put podneseni zahtjevi u Austriji, dok se ostatak odnosi na višestruke podnositelje. Primjerice, od 405 afganistanskih zahtjeva podnesenih u kolovozu, svega 195 su novi, a ostatak čine ponovljeni zahtjevi ili prijave djece rođene u Austriji.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner naglasio je da pad zahtjeva potvrđuje smjer vladine politike:
– Već provedene deportacije osuđenih kriminalaca u Siriju, a uskoro i u Afganistan, dio su čvrste i pravedne azilne politike. Na odabranom kursu nastavljamo odlučno – izjavio je Karner.
Trendovi u Europi
Smanjenje broja zahtjeva za azil bilježi se i na europskoj razini. Do kraja kolovoza u 2025. godini registrirano je 528.444 zahtjeva, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju lani. Najveći pad prijava zabilježen je u Cipru (–65 %), Bugarskoj (–71 %), Rumunjskoj (–52 %), Njemačkoj (–38 %), Nizozemskoj (–33 %) i Italiji (–20 %). S druge strane, rast je zabilježen u Latviji (+18 %), Luksemburgu (+8 %) i Hrvatskoj (+7 %).
Austrija se po broju zahtjeva u odnosu na broj stanovnika nalazi na 11. mjestu u Europi, dok je po apsolutnim brojkama na devetom mjestu, iza Belgije, Švicarske i Nizozemske, a ispred Poljske i Irske.
Odluke i deportacije
Do kraja kolovoza Savezni ured za strance i azil donio je 20.790 negativnih ili obustavnih odluka. Istodobno, 6.984 osobe dobile su azil ili supsidijarnu zaštitu, dok je 1.269 osoba dobrovoljno napustilo Austriju tijekom postupka.
Od ukupno 9.080 deportacija, 4.717 provedeno je dobrovoljno, a 4.363 prisilno. Polovica deportiranih bila je osuđena za kaznena djela. U istom razdoblju provedeno je i 619 tzv. Dublin-transfera, od čega se najveći broj odnosio na Afganistance (75), Sirijce (69) i Alžirce (67).
Manje ljudi u sustavu skrbi
U sustavu osnovne skrbi trenutno se nalazi 55.923 osoba, dok ih je početkom 2023. bilo gotovo 93.000. Ministarstvo naglašava da je smanjenje broja korisnika omogućilo značajne uštede, uključujući i smanjenje broja saveznih smještajnih objekata s više od 30 na trenutačnih osam.
Kako se smanjuje broj ilegalnih prelazaka granice, postupno se reducira i granična infrastruktura. Tako su u Spielfeldu uklonjena četiri šatora, a slično se dogodilo i u Nickelsdorfu.
Kritike zbog posjeta talibanskoj delegaciji
Ministar Karner nedavno je naišao na kritike zbog posjeta delegacije talibana, koje su uputili SPÖ i Zeleni. Ministarstvo je odgovorilo kako su tehnički razgovori nužni kako bi se omogućile deportacije osuđenih afganistanskih državljana. Savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP) u subotu je također branio razgovore:
– To što želimo provoditi deportacije ne znači da podržavamo tamošnji režim – poručio je Stocker.
Austrija
Vlada protiv poskupljenja: Nema više divljih cijena struje
Državna tajnica SPÖ-a Michaela Schmidt najavila je da će u slučaju energetske krize potrošači imati garanciju da će plaćati maksimalno 10 centi po kilovat-satu struje, što je gotovo trećina trenutne cijene u nekim saveznim pokrajinama.
Zakon također predviđa:
- Socijalni tarifni plan za najranjivije skupine, poput minimalnih umirovljenika, s tarifom od 6 centi/kWh, financiran od strane dobavljača energije, a ne poreznih obveznika.
- Obavezno prosljeđivanje snižene cijene struje kupcima od strane dobavljača.
- Zakon protiv skrivenih smanjenja pakiranja (shrinkflation): trgovci moraju jasno označiti proizvode kojima je smanjena količina, uz kazne do 15.000 eura u slučaju ponavljanja.
Schmidt je najavila da bi zakon mogao stupiti na snagu početkom 2026., a socijalni tarifni plan vjerojatno od sredine godine, uz prethodnu suglasnost oporbe.
„Cilj je da struja postane pristupačna, a potrošači zaštićeni od prevara i naglih poskupljenja“, izjavila je Schmidt.
Austrija
U Beču će vlasnici SUV vozila plaćati skuplji parking
Vlasnici velikih automobila mogli bi uskoro dublje posegnuti u džep. Grad Beč razmatra povećanje parkirnih naknada za velike automobile, posebice SUV-ove, zbog sve većeg broja ovakvih vozila u gradu.
„Cilj gradske uprave nije poticati korištenje posebno velikih automobila u centru“, rekla je gradska vijećnica za promet Ulli Sima (SP). Grad razmatra mogućnost uvođenja posebnih tarifa za SUV-ove, ali konačna odluka još nije donesena.
Ovaj prijedlog naišao je na kritike oporbe. Elisabeth Olischar iz bečke Volkspartei tvrdi da bi to bilo „čista pljačka građana“ i upozorava da bi kriteriji za dodatne naknade mogli pogađati i obiteljske automobile, kombije pa čak i električne automobile zbog njihove težine.
Grad sada ispituje kako bi se takve naknade mogle pravilno primijeniti, a odluka bi mogla značajno utjecati na vlasnike SUV-ova i drugih većih vozila u Beču.
Austrija
2026. godine neće biti povećanja plaća za političare u Beču
Gradonačelnik Michael Ludwig najavio je da 2026. godine neće biti povećanja plaća za sve političare u Beču, od gradskog vrha pa sve do općinskih vijeća. Odluka dolazi u trenutku kada grad balansira s gotovo 15 milijardi eura duga i planira proračunski deficit od 2,63 milijarde eura.
„Nalazimo se u iznimno izazovnim proračunskim vremenima, pa i politika mora dati svoj doprinos“, izjavio je Ludwig, ističući simboličnu važnost ove odluke – da svi „povuku zajedno“. Dosadašnje automatske prilagodbe plaća mogu se jednostavnom većinom u Gradskom vijeću privremeno zaustaviti, a Ludwig očekuje gotovo jednoglasnu podršku.
Trenutno gradonačelnik Ludwig zarađuje 22.656,80 eura mjesečno, dok njegove zamjenice i gradski vijećnici primaju između 20.391 i 21.524 eura. Iako su plaće političara već povećane početkom 2025. za 4,6 posto, nova odluka o “nulloj plaći” šalje jasnu poruku: ništa se ne daje zdravo za gotovo.
Sparno razmišljanje gradskog vrha dolazi u jeku debata o smanjenju socijalnih i skrbi za starije, dok se opozicija fokusira na troškove velikih gradskih projekata. Ludwig je naglasio da se ništa neće donositi naglo, jer demokracija ipak “nije besplatna”, ali grad nema izbora — štednja je nužna.
