Austrija
Austrija će u ovoj branši u budućnosti osigurati 70 tisuća radnih mjesta
„Austrija ne bi trebala biti poznata samo po lipicanerima, mozart kuglama i čistoj struji, već i po mikročipovima ‘Made in Austria’,” rekao je savezni kancelar Karl Nehammer.
“Ne samo da želimo zadržati ulogu Austrije kao jednog od vodećih europskih igrača, želimo je proširiti. To je ogroman zadatak. Sama industrija će u sljedećih nekoliko godina uložiti gotovo 7 milijardi eura, a savezna vlada je predana tome dati svoj doprinos okvirnim uvjetima i financiranju za to. U sklopu pregovora o proračunu sastavit ćemo paket za to i predstaviti ga na jesen. To će tvrtkama koje planiraju dati sigurnost i osigurati više od 70.000 visokokvalificiranih radnih mjesta. “, rekao je Nehammer.
Austrija je jedan od vodećih igrača u Europi u sektoru poluvodiča. Kako bi tako i ostalo, u četvrtak je održan summit u Uredu saveznog kancelara.
Mnogi ljudi možda uopće nisu čuli za poluvodiče, ali bez njih gotovo ništa ne bi funkcioniralo u svakodnevnom životu. Oni omogućuju složene elektroničke sklopove koji su danas potrebni u svim vrstama tehničkih proizvoda, od baterija do vjetroturbina. Stoga su također bitni za energetski prijelaz.
Srećom, Austrija već igra pionirsku ulogu u ovom sektoru. Na tržištu u cjelini, ovisnost o Aziji je još uvijek velika, ali Austrija je već jedno od uporišta u Europi. Austrija je u međunarodnoj usporedbi na prvom mjestu po udjelu proizvodnje mikroelektronike u ukupnoj dodanoj vrijednosti, po ukupnoj zaposlenosti, a u apsolutnim brojkama, unatoč velikoj razlici u EU, četvrta je iza Njemačke, Italije i Francuske.
Kako bi se odredio smjer za budućnost, u četvrtak je održan veliki “summit o mikročipovima” s kancelarom Karlom Nehammerom, ministrom gospodarstva Martinom Kocherom i ministricom tehnologije Leonore Gewessler. Razlog tome bio je upravo doneseni European Chip Act, kojim se želi dodatno promovirati uloga Europe. Zajedno s predstavnicima domaće industrije došlo je do razmjene u tom smislu.
Konkretno, postignut je dogovor o sljedećim mjerama za jačanje mikroelektroničke industrije u Austriji. Industrija poluvodiča pretpostavlja potencijal ulaganja od 6,75 milijardi eura u Austriji do 2030. (prema Institutu za industrijska istraživanja, iwi). Kako bi se ova ulaganja pokrenula u Austriji, potrebni su dobri okvirni uvjeti i jačanje tehnoloških, inovacijskih i provedbenih kapaciteta na lokaciji.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
