Austrija
Predsjednik Milanović u Austriji (foto)
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi danas u službenoj posjeti Republici Austriji. Ovo je njegov drugi inozemni posjet, ali i prvi službeni posjet nekoj državi. Milanović je proteklog tjedna boravio u radnoj posjeti Republici Sloveniji.
Tijekom jednodnevnog službenog posjeta, predsjednik Republike Hrvatske sastao se austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, a sastao se i s gradišćanskim Hrvatima u Hrvatskom centru u Beču, a u popodnevnim satima posjetio je i Željezno u Gradišću.
Predsjednik Milanović i Van der Bellen održali su sa svojim delegacijama sastanak iza zatvorenih vrata, a na službenoj konferenciji za medije nakon sastanka govorili su o temama sastanka te su odgovarali na pitanja austrijskih i hrvatskih medija.
– Bila nam je obojici velika želja da održimo ovaj posjet odmah nakon formalne inauguracije gospodina Milanovića i sada je ovo prvi službeni posjet u inozemstvu koji je u Austriji i ovu gestu znamo cijeniti. Hrvatska i Austrija. Kao što smo naglasili u našim razgovorima, mi smo vrlo dobri, vezani uskim, bliskim, prijateljskim, moglo bi se reći gotovo obiteljskim vezama, ne samo zbog naših gradišćanskih Hrvata, – istaknuo je austrijski predsjednik.
Prijateljska smo zemlja i imamo slične poglede na neka pitanja. Doseg nam nije isti: vi ste veći i bogatiji!
– Nije mi svejedno kamo ću otići u prvi službeni posjet, bio sam u Sloveniji prije nekoliko dana. I Slovenija i Austrija su ti naši susjedi. Slovenija u doslovnom smislu, a Austrija u povijesnom, socijalnom i ekonomskom smislu riječi. Drago mi je da sam ovdje prvi puta kao predsjednik Hrvatske i vjerujem da ćemo tijekom mog i vašeg mandata surađivati. Imamo slične poglede na neka pitanja, doseg u tome nije isti, Austrija je nešto veća država, jedna od najbogatijih država, a Hrvatska raste i bori se za svoje mjesto pod suncem, – rekao je predsjednik Milanović.
Milanović: O izbjeglicama odnosno migrantima razmišljam drugčije sada nego prije pet godina. Ovo je već politička borba i manipuliranje ljudima!
Medije je najviše zanimala tema trenutne krize na grčko-turskoj granici, a predsjednik Milanović je istaknuo:
“Ja sam se u izbornoj kampanji koja je bila nedavno držao dosta suzdržano kad je ta tema u pitanju, mada imam u tom području srećom ili na žalost veliko iskustvo. I lijepo i traumatično u isto vrijeme. Vodio sam Vladu u to vrijeme i mislim da smo to tada odradili efikasno i humano. Mislim da je to bitno i predsjedniku Van der Bellenu. To su ti ideali koje u politici treba tražiti. Sad je prošlo pet godina od tada i neke lekcije su se naprosto morale naučiti i usvojiti. Skoro četiri milijuna ljudi je prisutno u Turskoj. Ono što smo kao Europa prošli prije pet godina naprosto je nemoguće da se ponovi taj izbjeglički val. Danas govoriti da se radi o ljudima koji su ugroženi u Turskoj ne odgovara istini, nije odgovaralo 2015., ali smo iz drugih stavova i stava Angele Merkel postupali drukčije. Ovo što gledamo je politička borba i manipuliranje ljudima”.
Pitanje je kada će ili hoće li uopće Albanija i Sjeverna Makedonija ostvariti potrebne standarde primanja u Europsko uniju.
Mora im se pomoći.
Milanović i Van der Bellen nisu detaljno razgovarali o inicijativi “Alpe-Adria”, ali to će svakako biti tema jednog od budućih sastanaka. Austrija, Hrvatska i Slovenija održat će trilateralni sastanak u kojem će se razgovarati po tom pitanju. Milanović je naglasio i važnost drugih oblika suradnje, prije svega regionalne.
Dva predsjednika izrazila su slaganje oko pitanja pristupa novih članica Europskoj uniji, gdje su prije svega mislili na Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Također Milanović i Van der Bellen su istaknuli kako Austrija i Hrvatska moraju nastaviti raditi na jačanju gospodarske suradnje. Pritom je austrijski predsjednik istaknuo činjenicu da je Austrija jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatsku te da austrijske tvrtke generiraju oko 35.000 radnih mjesta.
Predstavnike hrvatskih iseljenika u Austriji nije nitko na susret s predsjednikom Milanovićem ni zvao. Tko je i je li i trebao, ostaje pitanje?
Posjet gradišćanskim Hrvatima u Hrvatskom centru
Iako je na službenim stranicama predsjednika Milanovića bio naznačen i posjet predstavnicima mnogobrojnih hrvatskih iseljenika u Austriji, u Hrvatskom centru u Beču, Centru gradišćanskih Hrvata, srdačno su ga dočekali isključivo predstavnici gradišćanskih Hrvata, autohtone i priznate manjine, upoznavši ga s djelatnostima Centra: vrtićem, knjižnicom, kao i s nekim projektima poput dvojezične škole u Beču te drugih vrlo vrijednih projekata koji imaju za cilj očuvanje gradišćansko-hrvatskog jezika i sl.
Očito je da predstavnike hrvatskih iseljenika nije nitko na susret ni zvao. Tko je i je li i trebao, ostaje pitanje?
Predsjednika Milanovića je zanimao status gradišćanskih Hrvata, a bilo je govora i oko poteškoća učenja gradišćansko-hrvatskog kao i hrvatskog jezika.
Neovisno što na sastanku nije bio nitko od predstavnika mnogobrojnih hrvatskih udruga, položaj hrvatskih iseljenika u Austriji, učenje hrvatskog jezika i sl., bile su tek načete teme na koje je predsjednik pokazao značajno zanimanje, posebice u svjetlu potpunog otvaranja austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane. Stoga je vjerovati kako će hrvatski predsjednik upriličiti susret i s ovom vrlo vrijednom hrvatskom zajednicom koja u Austriji broji gotovo 200 000 osoba.
Milanović: Neovisno o austrijskoj strani glede hrvatskog jezika, držim kako se Hrvatska mora u to aktivnije uključiti. Noviji val iseljenika iz Hrvatske u Austriju koji se realno očekuje nakon 1. srpnja otvorit će i ta pitanja. Ta djeca za desetak godina neće znati uopće hrvatski jezik pa ću stoga poticati mjerodavne za aktivnijim sudjelovanjem hrvatskih dopunskih škola. To je, na žalost, hrvatska realnost. Već kada su tu, Hrvatska mora biti s iseljenicima povezana. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojega sam ja praktični i utemeljio, mora raditi maksimalno u tom smjeru.
kroativ.at I kroativ.at
Foto: Kroativ
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
You must be logged in to post a comment Login