Austrija
Velike gužve za testiranje u nedjelju
I narednih dana se pred Božić očekuje veliki broj osoba koji se žele testirati pred blagdane. Pročitajte gdje je sve moguće besplatno se testirati u Austriji:
Građani Beča su posljednjih dana intenzivnije koristili opcije besplatnog testiranja na koronavirus u Beču. Kod Austria Center Vienna (ACV) je zbog toga u nedjelju došlo do velikih kolona automobila.
ACV je trenutno jedina opcija u Beču koja besplatno nudi testove na antitijela. Do ovog mjesta za testiranje je moguće doći podzemnom željeznicom, ali i automobilom, zbog čega je ‘drive-in’ dosta korišten. Kod Stadiona i na Donauinselu se nude PCR testovi, čiji rezultati se trebaju duže čekati, no i oni su u nedjelju bili jako dobro posjećeni.
Grad Beč je dozvolio korištenje ove opcije uz obaveznu registraciju i rezerviranje termina putem online platforme. Od prije nekoliko dana je moguće registrirati se i za više osoba, što su mnogi iskoristili. To je i dovelo do velike gužve, budući da svi moraju dati svoje podatke na testiranju.
Bečki vijećnik za zdravstvo Peter Hacker (SPÖ) je zamolio posjetitelje da samo dolaze ukoliko imaju termin i registraciju. Poslijepodne je na stranici prijave testiranja kod ACV-a pisalo kako je ‘drive-in’ popunjen i da se za pješake trenutno dosta čeka u redu. Od ponedjeljka su kod ACV-a mogući i tzv. brzi testovi.
I u ostalim pokrajinama veliki broj posjetitelja
Nakon što je veliki broj građana Gornje Austrije odlučilo iskoristiti opciju testiranja, savezna pokrajina je dodatno otvorila opcije testiranja u Welsu i Steyru, a Grad Linz je u Design Centru otvorio još jednu opciju testiranja od ponedjeljka.
U Tirolu se također očekuje veliki broj testiranih od 22. do 24. prosinca, budući da je skoro polovina od ukupnih prijava do 10. siječnja 2021. zabilježena za taj period.
Štajerska od ponedjeljka nudi besplatne opcije testiranja u Liezenu, Brucku, Judenburgu, Gleisdorfu i Grazu, a mnogi termini su već popunjeni. Ovdje je testiranje moguće u ponedjeljak i utorak od 8 do 20 sati i u srijedu od 8 do 13 sati. Za one koji nemaju prijavu i registraciju, mogu očekivati dosta čekanja u redu za testiranje. Postoji i opcija testiranja kod liječnika i ljekarni, ali ovi testovi nisu besplatni.
U Donjoj Austriji austrijska vojska testira u ponedjeljak i utorak sve osobe koje to žele. Opciju mogu koristiti svi građani Donje Austrije, a testiranje je moguće u St. Pöltenu, Korneuburgu, Wiener Neustadtu, Amstettenu i Zwettlu. Radnička komora (AK) i Gospodarska komora (WKÖ) nude opcije testiranja u Hollabrunuu, Ybbsu (kotar Melk) i Pottschachu (kotar Neunkirchen).
Ukupno 23 ljekarne i mnogi kućni liječnici nude testove u cijeloj pokrajini, no ono nije besplatno. Na zračnoj luci Schwechat testiranje košta 35 eura, a u Tullnu postoji opcija testiranja za 20 eura, kao i u Altlengbachu u kotaru St. Pölten.
Vrijedi spomenuti kako je testiranje i dalje besplatno za osobe koje pokazuju simptome. Ako osjetite simptome koronavirusa, nazovite 1450, nakon čega ćete dobiti više informacija o testiranju. U ovom slučaju je testiranje besplatno.
Najbitnije informacije o testiranju i karanteni na ulasku u Austriju možete pronaći na stranicama Ministarstva zdravstva, njege i zaštite potrošača Republike Austrije.
Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Waldemar Brandt | Unsplash
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
