Švedski tapetar bh. porijekla Frank Arnautović (57) ostao je šokiran kada je na svom bankovnom računu iznenada ugledao veliku svotu novca koja nije bila njegova.

Kako piše švedski Dagens Nyheter, sve je počelo jedne večeri u prosincu kada je primijetio da mu je na račun uplaćeno oko 13.000 eura.

Greška

“Pomislio sam da je neka greška i da će novac ubrzo nestati”, rekao je Arnautović.

Međutim, kada se idućeg dana ponovo prijavio u elektronsko bankarstvo, iznos na računu bio je još veći. Na njegov račun je ukupno uplaćeno oko 900.000 eura.

“Uplašio sam se. Pomislio sam da će netko pokucati na vrata i tražiti novac ili me natjerati na nešto. To nije bio moj novac i nisam ga želio”, kazao je.

Arnautović je odmah kontaktirao banku i prijavio grešku. Nakon određenog vremena banka je uklonila većinu novca s računa, ali je početkom veljače primijetio da je 13.000 eura i dalje ostalo na računu, zbog čega je ponovo morao poslati podsjetnik banci.

Iz banke su mu prvo odgovorili da je riječ o tehničkoj grešci, a kasnije su naveli da je za prijenos novca korišten njegov bankovni identitet. U odgovoru su naveli da se ne može utvrditi je li upravo on izvršio prijenos, ali da je korišten njegov bankovni ID za koji je odgovoran.

Riješio “problem” 

Dodali su i da novac nije pripadao njemu, već je prebačen s jednog od bankinih računa te da bi u slučaju sudskog postupka to vjerojatno bilo tretirano kao krađa. Ipak, banka je poručila da ne planira podnositi kaznenu prijavu.

Ovakav odgovor Arnautovića je zbunio i razočarao, ali kaže da danas nije ljut na banku.

“Vjerujem da je netko u banci pokušao brzo riješiti problem i napravio grešku”, rekao je.

Arnautović tvrdi da nikada nije razmišljao da zadrži novac. Kada je prijateljima ispričao što se dogodilo, mnogi su mu, kaže, u šali rekli da bi trebao dobiti nagradu.

“Kako bi društvo funkcioniralo kada ne bismo radili ispravne stvari? Rekao sam sinu da sam nazvao banku i riješio problem, a on mi je rekao: ‘Tata, ponosan sam na tebe’. To mi je najveća nagrada”, rekao je Arnautović.

Iz banke SEB poručili su da su ovakvi slučajevi izuzetno rijetki te su izrazili žaljenje što se klijent osjećao loše zbog cijele situacije.

Dodali su da banka ima sustave koji otkrivaju pogrešne transakcije, ali da postupci njihovog rješavanja ponekad mogu trajati duže nego što bi klijenti željeli.

U Bosni i Hercegovini uskoro bi trebala početi pojačana kontrola rada i djelovanja nevladinih organizacija s ciljem sprječavanja njihove moguće zloupotrebe za financiranje terorističkih aktivnosti.

Prema podacima iz različitih registara, u BiH postoji nekoliko tisuća neprofitnih organizacija. Pojedine međunarodne organizacije ranije su procjenjivale da je u zemlji registrirano oko 27.000 nevladinih organizacija, iako je aktivan tek manji dio tog broja.

U cilju jačanja nadzora nad financiranjem nevladinog sektora pred Vijećem ministara BiH uskoro bi se trebao naći dokument pod nazivom “Uputstvo o primjeni ciljanih i proporcionalnih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama s ciljem sprječavanja zloupotrebe neprofitnih organizacija za financiranje terorističkih aktivnosti”, piše Raport.

Dokument je pripremilo Ministarstvo pravde BiH na čelu s ministrom Davorom Bunozom (HDZ BiH), a njime se uvodi novi način praćenja rada nevladinih i neprofitnih organizacija u zemlji.

Definirano kada država treba reagirati

Riječ je o dokumentu koji, u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma BiH, preciznije uređuje način na koji će nadležna tijela procjenjivati i upravljati rizikom da bi pojedina organizacija mogla biti zloupotrijebljena za financiranje terorističkih aktivnosti.

Do sada je većina nevladinih organizacija djelovala u okviru općih zakonskih propisa, bez jedinstvenih pravila koja bi jasno određivala kada i na koji način država treba reagirati.

Novo uputstvo uvodi sustav nadzora temeljen na procjeni rizika. To znači da sve organizacije neće biti jednako praćene, nego će se nadzor fokusirati na one za koje nadležna tijela procijene da predstavljaju povećani rizik.

U dokumentu se navodi da mjere moraju biti ciljane i razmjerne. Kontrole i dodatni zahtjevi ne mogu se provoditi bez jasnog razloga, a legitimne aktivnosti poput humanitarne pomoći i društvenih projekata ne bi trebale biti neopravdano ometane.

Prema sadržaju uputstva, nevladine organizacije neće automatski biti predmet nadzora samo zbog svog postojanja. Prije poduzimanja bilo kakvih mjera nadležna tijela trebaju provjeriti niz objektivnih okolnosti.

Među tim kriterijima su transparentnost financiranja, struktura upravljanja, način prikupljanja i trošenja sredstava te dostupnost informacija o rukovodstvu i partnerima organizacije.

Posebna pažnja na sumnjive transakcije

Poseban naglasak stavljen je na organizacije koje imaju netransparentne donacije ili transakcije čiji iznos, učestalost ili obrazac ne odgovaraju uobičajenim potrebama i aktivnostima organizacije.

Pojačana kontrola i detaljna analiza primjenjivat će se osobito na transakcije koje pojedinačno iznose 30.000 konvertibilnih maraka ili više. Pod nadzor mogu doći i povezane ili uzastopne uplate manjih iznosa ako njihov obrazac ili učestalost upućuju na moguće pokušaje izbjegavanja nadzora.

Dodatnu pažnju nadležna tijela posvećivat će i transakcijama koje uključuju države, osobe ili subjekte pod međunarodnim sankcijama ili restriktivnim mjerama.

U takvim slučajevima organizacije mogu biti obvezne dostaviti dodatnu dokumentaciju, godišnje financijske izvještaje ili uvesti snažnije interne kontrole.

U praksi to znači da će organizacije koje izazovu sumnju prema navedenim kriterijima biti pod nadzorom institucija koje se bave sprječavanjem pranja novca, tijela zaduženih za istrage financijskih zloupotreba, službi koje nadziru prekogranični prijenos gotovine te drugih nadležnih institucija.

Dokument također naglašava da se prilikom procjene mora voditi računa o zaštiti prava i sloboda organizacija i njihovih korisnika.

Provjere se, kako je navedeno, moraju provoditi razmjerno procijenjenom riziku i ne smiju dovesti do ometanja legitimnog rada nevladinih organizacija, uključujući humanitarne i društveno korisne projekte u lokalnim zajednicama.

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije objavilo je obrazloženje svoje preporuke prema kojoj se državljanima Srbije savjetuje da ne putuju u Hrvatsku osim u slučaju krajnje nužde, navodeći kao razlog sigurnosne okolnosti i učestalije incidente.

Ministarstvo navodi incidente i tenzije

U objašnjenju objavljenom uz preporuke za putovanja navodi se kako su preporuku donijeli zbog, kako tvrde, sve učestalijih incidenata, tenzija i nepovoljnih sigurnosnih okolnosti u Hrvatskoj.

“Povodom najnovijih događanja u R. Hrvatskoj i sve učestalijih incidenata, tenzija i nepovoljnih sigurnosnih okolnosti, preporučujemo državljanima Republike Srbije kako u nadolazećem razdoblju, bez prijeke potrebe, ne putuju u Republiku Hrvatsku”, navodi se u objavi Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

U slučaju da je putovanje neophodno, građanima se savjetuje izbjegavanje javnih okupljanja i mjesta na kojima bi se mogle dogoditi provokacije, kao i dodatni oprez u komunikaciji te briga o osobnoj i imovinskoj sigurnosti.

Posebno upozorenje za sportske ekipe i izaslanstva

Posebno se upozorava na organizirana putovanja, poput dolazaka sportskih ekipa i kulturnih izaslanstava, za koja Ministarstvo smatra da mogu predstavljati dodatni sigurnosni rizik.

Zbog toga se sportske saveze i kulturna društva poziva da se prije svakog putovanja u Hrvatsku konzultiraju s nadležnim tijelima radi procjene rizika i poduzimanja preventivnih mjera.

Hrvatska na narančastoj listi Srbije

Podsjetimo, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije u srijedu je objavilo i takozvani “semafor” za putovanja, kojim su države svijeta podijeljene u četiri kategorije – od zelene do crvene – ovisno o procjeni sigurnosnih rizika.

U narančastu kategoriju, koja označava preporuku “putovanje samo u slučaju krajnje nužde”, svrstano je 28 država, među kojima je i Hrvatska, koja je jedina europska država na toj listi.

U crvenoj kategoriji nalaze se države u koje se građanima Srbije iz sigurnosnih razloga ne preporučuje putovanje. Na tom popisu su, među ostalim, Izrael, Iran, Irak, Sirija, Libanon, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ukrajina, Afganistan, Libija, Somalija i Sudan, prenosi Bljesak.info.