Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je još snažnijim napadima i nije isključio mogućnost slanja kopnenih postrojbi u Iran.

„Upravo razaramo Iran, a najveći šok tek im slijedi“, izjavio je Trump u ponedjeljak poslijepodne za CNN. Na pitanje bi li Sjedinjene Američke Države podržale iranski narod u rušenju režima odgovorio je: „Da“.

„Veliki val dolazi uskoro“, rekao je Trump, dodajući da operacije zasad „idu vrlo dobro“ i da su protivnika „potpuno slomili“. Ponovno je naglasio cilj da se rat završi za otprilike četiri tjedna: „Čak smo i ispred rasporeda.“

Nastavljeni napadi i vojni ciljevi

Bombardiranja su se nastavila i u ponedjeljak. Prema izvješćima, američke snage prvenstveno nastoje onesposobiti borbene zrakoplove i sustave protuzračne obrane, dok izraelske snage napadaju lansirne rampe za rakete, koje se djelomično nalaze iznad, a djelomično ispod zemlje.

Istodobno, iranske snage nastavljaju napade na saveznike SAD-a. U Dubaiju i Dohi proturaketni sustavi više su puta presretali projektile. Rakete su ispaljivane i prema Izraelu, gdje je do ponedjeljka u podne poginulo više od jedanaest civila. Paralelno je Izrael napala i šijitska, od Irana financirana milicija Hezbollah iz Libanona.

Napadi na naftna postrojenja i strah od regionalne eskalacije

Iranske Revolucionarne garde izvele su i ponovljene napade na Saudijsku Arabiju, pri čemu je zapaljeno veliko naftno polje. Saudijske vlasti, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati, najavljuju odmazdu.

Sve je više straha da bi sukob mogao prerasti u širi regionalni rat, scenarij kojeg se osobito pribojavaju europski političari. Zaljevske države zasad djeluju ujedinjeno protiv Irana.

Trump je ujedno pozvao iransku vojsku da položi oružje ili će, kako je rekao, „umrijeti“. Izraelske sigurnosne službe, prema navodima, pokušavaju informacijski djelovati na iranske snage pozivajući ih da se okrenu protiv vlasti u Teheranu.

Američki ministar obrane poručio je kako će „to privesti kraju“, misleći pritom na vlast u Teheranu.

Mogućnost kopnene operacije

Trump nije kategorički odbacio slanje kopnenih snaga u Islamsku Republiku. U intervjuu za New York Post rekao je da se „ne boji kopnenih postrojbi“.

„Svaki predsjednik kaže: neće biti kopnenih snaga. Ja to ne kažem“, izjavio je Trump.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrznulo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena tjeralica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.

Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i financijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim financiranjem, a objavljene su 19. veljače.

Na popisu je i Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu te je pod sankcijama Ujedinjenih naroda, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Prema dostupnim informacijama, s obitelji boravi u Siriji dulje od deset godina.

Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsutnosti 2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.

Na listi su i Hariz Mešanović te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se također pretpostavlja da se nalaze u Siriji.

Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.

Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je također u Siriji.

Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obveza države, uključujući obveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem financijskih sankcija za terorizam.

Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.

Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tijekom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, a u tim je područjima rođeno i više djece.

Veći dio odlazaka zabilježen je u ranim godinama sukoba.

Od tog broja procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo samostalno ili kroz organizirane repatrijacije.

Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.

Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta radi sudjelovanja u terorističkim organizacijama, uključujući organiziranje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.

Dosad je pravomoćno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama koje su u mnogim slučajevima dosezale do osam godina.

Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivnje ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

Ukrajinska vlada nedavno je primila formalnu, službenu poruku od američkog State Departmenta nakon što su ukrajinski napadi na rusku luku Novorosijsk utjecali na američke interese u Kazahstanu, rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Olha Stefanišina.

Većina kazahstanske nafte šalje se u Novorosijsk radi izvoza. Stefanišina, govoreći na četvrtu godišnjicu ruske invazije punog razmjera 24. veljače 2022., odbila je iznijeti pojedinosti o formalnoj diplomatskoj poruci State Departmenta, ali je rekla da je fokus bio na napadima koji utječu na američke interese, a ne na zaustavljanju napada na rusku energetsku infrastrukturu.

“Iz State Departmenta smo čuli da bismo se trebali suzdržati od napada na američke interese”, rekla je novinarima.

Upozorenje Ukrajini

“Ovo obraćanje nije bilo povezano s poticanjem Ukrajine da se suzdrži od napada na rusku vojnu i energetsku infrastrukturu. Bilo je povezano s činjenicom da je tamo pogođen američki gospodarski interes.”

Rekla je kako je incident jasno pokazao da Ukrajina nije uspjela uspostaviti podjednako bliske ekonomske veze sa SAD-om u desetljećima od svoje neovisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza, te da je odlučna to promijeniti.

Njezina dužnost veleposlanice usmjerena je na suradnju sa SAD-om radi postizanja mirovnog sporazuma, ali i na to da Ukrajina izgradi održive i dugotrajne američke ekonomske interese u Ukrajini, rekla je, dodajući da bi to njezinoj zemlji pružilo jedno od najmoćnijih sigurnosnih jamstava.

Dvodnevni mirovni pregovori u Ženevi između Ukrajine i Rusije prošlog tjedna nisu donijeli napredak, prenosi Hina.