Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrznulo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena tjeralica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.

Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i financijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim financiranjem, a objavljene su 19. veljače.

Na popisu je i Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu te je pod sankcijama Ujedinjenih naroda, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Prema dostupnim informacijama, s obitelji boravi u Siriji dulje od deset godina.

Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsutnosti 2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.

Na listi su i Hariz Mešanović te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se također pretpostavlja da se nalaze u Siriji.

Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.

Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je također u Siriji.

Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obveza države, uključujući obveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem financijskih sankcija za terorizam.

Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.

Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tijekom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, a u tim je područjima rođeno i više djece.

Veći dio odlazaka zabilježen je u ranim godinama sukoba.

Od tog broja procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo samostalno ili kroz organizirane repatrijacije.

Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.

Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta radi sudjelovanja u terorističkim organizacijama, uključujući organiziranje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.

Dosad je pravomoćno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama koje su u mnogim slučajevima dosezale do osam godina.

Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivnje ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.