Prosječna neto plaća po satu u Hrvatskoj u studenom 2025. godine iznosila je 9,17 eura, što predstavlja rast od 15,9 posto u odnosu na listopad te povećanje od 14,8 posto u usporedbi sa studenim 2024., objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema istim podacima, prosječna mjesečna neto plaća u studenom 2025. iznosila je 1.498 eura. Na godišnjoj razini riječ je o nominalnom rastu od 9,7 posto, dok je realni rast iznosio 5,7 posto.

U odnosu na plaću isplaćenu za listopad 2025., prosječna neto plaća u studenom bila je nominalno viša za 1,9 posto, a realno za 1,3 posto.

Najviše i najniže plaće po djelatnostima

Najviša prosječna mjesečna neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza i iznosila je 2.315 eura. S druge strane, najniži prosjek ostvaren je u proizvodnji odjeće, gdje je neto plaća iznosila 967 eura.

Medijalna plaća ispod prosjeka

Medijalna neto plaća u studenom iznosila je 1.278 eura, što znači da je polovica zaposlenih primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na listopad medijan je blago pao za 0,2 posto, dok je u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine porastao za 10 posto.

Kretanje bruto plaća

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 2.093 eura. U odnosu na listopad to je nominalni rast od 2,3 posto i realni rast od 1,7 posto.

Na godišnjoj razini prosječna bruto plaća bila je nominalno viša za 10,2 posto, a realno za 6,2 posto.

Kao i kod neto iznosa, najviša prosječna bruto plaća zabilježena je u zračnom prijevozu (3.370 eura), dok je najniža zabilježena u proizvodnji odjeće (1.277 eura).

Prosjek za prvih 11 mjeseci 2025.

U razdoblju od siječnja do studenog 2025. prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.445 eura, što je nominalno 10 posto više nego u istom razdoblju 2024., a realno 6,1 posto više.

Istodobno je prosječna bruto plaća iznosila 2.010 eura, uz nominalni rast od 10,7 posto i realni rast od 6,8 posto.

Plaćeni sati i satnica

U studenom 2025. prosječan broj plaćenih sati iznosio je 158, što je u odnosu na listopad manje za 12,7 posto. Najveći broj plaćenih sati zabilježen je u vodenom prijevozu (173), dok je najmanji prosjek ostvaren u djelatnostima upravljanja i održavanja zgrada te uređenja i održavanja krajolika (142 sata).

Prosječna neto satnica u studenom iznosila je 9,17 eura, uz već spomenuti snažan rast na mjesečnoj i godišnjoj razini.

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je godišnje podatke o stranim radnicima zaposlenima u Republici Hrvatskoj. Prema službenoj statistici, tijekom 2025. godine izdano je ukupno 170.723 dozvole za boravak i rad, što predstavlja pad u odnosu na 2024., kada je izdano 206.529 dozvola.

Najveći broj stranih radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Nepala i Srbije, a najčešće su zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Najviše dozvola u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine najviše dozvola izdano je u sektoru turizma i ugostiteljstva, ukupno 52.858. Gotovo identičan broj dozvola, njih 52.776, odnosi se na djelatnost građevinarstva.

Industrija je zabilježila 24.479 izdanih dozvola, dok je u sektoru prometa i veza izdano 13.039 dozvola. Trgovina je na petom mjestu s ukupno 8.601 dozvolom za boravak i rad.

Većina dozvola izdana za novo zapošljavanje

Od ukupnog broja izdanih dozvola, 80.365 odnosi se na novo zapošljavanje stranih radnika. Za produljenje već postojećih dozvola izdano je 70.275 rješenja, što upućuje na sve izraženije dugoročno zadržavanje stranih radnika na hrvatskom tržištu rada.

Za potrebe sezonskog zapošljavanja tijekom 2025. godine izdane su 20.083 dozvole.

Najviše radnika iz BiH i Nepala

Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima Bosne i Hercegovine, njih 32.225. Slijede državljani Nepala s 31.708 dozvola te Srbije s ukupno 24.278 izdanih dozvola.

Značajan broj stranih radnika dolazi i s Filipina (17.629), iz Indije (15.400) te Sjeverne Makedonije (11.856). Među deset država s najvećim brojem izdanih dozvola nalaze se još Kosovo, Uzbekistan, Egipat i Bangladeš.

Najviše dozvola na području Zagrebačke policijske uprave

Prema teritorijalnoj raspodjeli, najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je na području Zagrebačke policijske uprave, ukupno 43.113. Slijedi Istarska policijska uprava s 24.456 dozvola, potom Splitsko-dalmatinska s 17.448 te Primorsko-goranska s 15.421 dozvolom.

Visok broj izdanih dozvola zabilježen je i u Dubrovačko-neretvanskoj policijskoj upravi (12.553) te Zadarskoj (11.394).

Glazbeni odabir hrvatske rukometne reprezentacije izazvao je reakcije već na početku Europskog prvenstva u švedskom Malmöu. Švedski dnevni list Aftonbladet objavio je kako se pjesma Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo” više neće puštati u Malmö Arena.

Prema pisanju Aftonbladeta, nakon utakmice Hrvatske i Gruzije dio gledatelja reagirao je na emitiranje sporne pjesme u dvorani, zbog čega je list zatražio očitovanje organizatora. Nekoliko sati kasnije odgovor je stigao iz Europska rukometna federacija (EHF).

“Ova pjesma nije bila dio službene playliste za utakmicu. Sve glazbene liste unaprijed su pregledane i odobrene od strane organizacije i EHF-a. Hrvatska delegacija je na dan utakmice više puta tražila da se pjesma pusti, no zahtjev je svaki put odbijen”, naveli su iz EHF-a.

Federacija je pritom naglasila kako je činjenica da je pjesma ipak puštena “žalosna” te da se “nije smjela dogoditi”, ističući kako ne odražava vrijednosti koje Europsko prvenstvo promiče. Iako nisu pojasnili kako je do toga došlo, iz EHF-a poručuju da se sličan incident više neće ponoviti te da je o svemu interno obaviješteno osoblje dvorane.

Švedski list u tekstu dodatno pojašnjava kontekst, opisujući Marko Perković Thompson kao kontroverznu javnu osobu čije su pjesme i nastupi u prošlosti bili zabranjivani na međunarodnim sportskim događajima i u pojedinim europskim državama.