U Austriji trenutačno dolazi do poteškoća u opskrbi lijekovima. Problemi u isporuci zabilježeni su, među ostalim, kod pripravaka za liječenje dijabetesa, antibiotskih kapi za oči te cjepiva protiv herpes zostera. Prema podacima veledrogerije Phago, ukupno je pogođeno oko 1.300 lijekova.

Iz Phaga su priopćili kako se stanje s psihofarmacima i dalje “prati”, dok je kod djelatne tvari bupropion, koja se propisuje za liječenje depresije i za odvikavanje od pušenja, trenutačno dostupna sva jačina u veleprodaji. Član Uprave Phaga Bernd Grabner rekao je kako se opskrba lijekovima u najvećoj mjeri vidi na razini veledrogerija te kako je njihova zadaća pravodobno procijeniti razvoj situacije i djelovati na temelju činjenica.

Posebno se ističe problem s cjepivom protiv herpes zostera. Od 1. studenoga 2025. cijepljenje protiv herpes zostera besplatno je za osobe starije od 60 godina i druge rizične skupine, no Bečka liječnička komora upozorila je kako cjepivo “ponovno nije dostupno”.

Iz Ministarstva zdravstva navodno je poručeno tek da bi “tijekom prvog polugodišta 2026. godine” ponovno trebala biti dostupna “velika količina” cjepiva.

Liječnička komora naglasila je kako je problem dodatno izražen jer cijepljenje protiv herpes zostera zahtijeva dvije doze u razmaku od dva do šest mjeseci. Prema riječima Kamaleyan-Schmied, mnogi pacijenti do sada su primili samo prvu dozu, a neizvjesno je hoće li druga biti dostupna na vrijeme.

Prema podacima liječničke komore, u Austriji se godišnje bilježi oko 30.000 do 40.000 slučajeva herpes zostera. Oko svaka treća osoba oboli tijekom života. Bolest se očituje jednostranim, bolnim osipom s mjehurićima ispunjenim tekućinom, a u težim slučajevima može zahvatiti oči, uši ili lice, uz moguće posljedice poput poremećaja vida ili sluha te paralize lica.

Zbog toga je, navode liječnici, posebno važno cijepiti osobe starije od 60 godina i rizične pacijente.

Većina građana Austrije podupire uvođenje zakonske minimalne dobi za korištenje društvenih mreža, pokazuje aktualno istraživanje agencije Marketagent provedeno na uzorku od 1.000 ispitanika. Osam od deset ispitanih smatra društvene mreže opasnima.

Kako je ranije izvijestila “Krone”, rasprava o dobnoj granici za društvene mreže dobiva sve veću potporu. Nova studija to potvrđuje: 90 posto ispitanika izjasnilo se za uvođenje takve granice. U prosjeku smatraju kako je idealna dob 15 godina. Tek nešto manje od petine ispitanih platforme smatra sigurnima.

Iako ispitanici prepoznaju i određene pozitivne strane, one su znatno slabije izražene od negativnih. Kao glavne prednosti naveli su lak pristup znanju i obrazovanju (40 posto), društveno povezivanje i komunikaciju te razmjenu oko zajedničkih interesa (38 posto), kao i digitalne vještine i rani kontakt s tehnologijom (36 posto).

S druge strane, izražene su ozbiljne zabrinutosti, prvenstveno zbog seksualnog uznemiravanja (72 posto) i seksualiziranog sadržaja, zatim cyberbullyinga i pretjeranog korištenja (71 posto). Više od 60 posto ispitanih kao značajne opasnosti navodi i nasilje, ekstremizam, dezinformacije te mentalni pritisak.

Thomas Schwabl, osnivač i direktor Marketagenta, ocijenio je kako rezultati predstavljaju “jasan signal za politiku”. Naveo je kako velika većina društvene mreže vidi kao stvaran rizik za mlade, od cyberbullyinga i seksualiziranog sadržaja do problema ovisnosti, te kako zahtjev 90 posto ispitanih za zakonskom granicom pokazuje da je društvena potreba za zaštitom i jasnim pravilima već prisutna.

Kada je riječ o provedbi dobnih granica, građani odgovornost ponajprije vide kod skrbnika. Roditelje je kao ključne navelo 38 posto ispitanih, dok 32 posto odgovornost pripisuje samim platformama, a 19 posto državi. Istodobno, 62 posto ispitanih smatra kako društvene mreže ne mogu pouzdano provjeriti dob korisnika, što pokazuje ograničeno povjerenje u tehničke sustave kontrole dobi.

Ugostitelj iz Donje Austrije morao je platiti nekoliko tisuća eura nakon što je na Facebooku objavio dvije fotografije jela kao reklamu za dnevni meni, piše u ponedjeljak “Kronen Zeitung”.

Franz Leinfellner, vlasnik Leini’s Dorfwirtshausa u Enzenreithu, navodi kako je tijekom ljeta dobio dopis odvjetničkog ureda specijaliziranog za povrede autorskih prava na internetu. U dopisu se navodilo kako je koristio fotografije za koje nije imao prava.

Riječ je o fotografijama fileta smuđa s peršinovim krumpirom te šnicla sa salatom. Leinfellner je za “Kronen Zeitung” rekao kako je jednu fotografiju objavio 2018., a drugu 2020. godine, kao oglas za meni. Da fotografije nisu njegove, postalo je problem tek godinama kasnije.

Nositelj prava najprije je zatražio 6.000 eura, a na kraju je postignut dogovor na iznos od nešto manje od 4.000 eura. Leinfellner je rekao kako je to teško prihvatiti, posebno zato što bi ga regularna kupnja fotografije stajala oko 100 eura.

Na slučaj je, kako navodi, postao posebno osjetljiv nakon što je pročitao sličan primjer: ugostiteljica iz Gornje Austrije morala je platiti 4.000 eura zbog fotografije lazanja, a dopis je dobila od iste odvjetničke kancelarije.

Leinfellner tvrdi kako se radi o poslovnom modelu te upozorava druge ugostitelje. Rekao je kako se prije nekoliko godina o toj temi nije toliko razmišljalo, a da je i sam morao dugo pretraživati stare objave kako bi pronašao fotografije. Dodao je kako se uz pomoć umjetne inteligencije slike danas mogu brzo pronaći, zbog čega mu sve “zvuči kao poslovna praksa”.

Nakon ovog slučaja, kaže kako fotografije sada snima isključivo sam ili pažljivo provjerava izvor, upozoravajući da naizgled besplatna slika s interneta može vrlo brzo postati skupa.