Ekonomija
Austrijska industrija i dalje u padu, pada i broj radnih mjesta
Austrijska prerađivačka industrija nalazi se u dugotrajnoj krizi. Prema novoj studiji konzultantske kuće EY, industrijska proizvodnja u Austriji smanjila se već deseto tromjesečje zaredom. U razdoblju od samo jedne godine izgubljeno je približno 21.000 radnih mjesta.
Dok savezna vlada još uvijek radi na izradi industrijske strategije, najnoviji podaci jasno ukazuju na razmjere problema. U trećem tromjesečju 2025. industrija je i dalje bila u dubokoj recesiji, unatoč prvim, još uvijek slabim, naznakama mogućeg oporavka ukupnog gospodarstva.
Nedavno je dodatnu pozornost izazvala vijest o insolventnosti štajerske tvrtke Wollsdorf Leder, koja zapošljava 365 radnika. Kao razlog navedena su „negativna kretanja u industriji dobavljača za automobilsku industriju“, što se uklapa u širu sliku stanja u sektoru.
Deseto tromjesečje pada industrijskog prometa
Prema izračunima EY-a, prihod austrijske industrije smanjio se deseto tromjesečje zaredom te je pao na nešto manje od 95 milijardi eura. To predstavlja pad od 0,6 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Promatraju li se isključivo treća tromjesečja, prihod prerađivačke industrije smanjuje se već treću godinu zaredom.
Pozitivan je signal to što se intenzitet pada tijekom 2025. godine postupno smanjivao. „Austrijska industrija i dalje se nalazi u zahtjevnim okolnostima. Istodobno primjećujemo da se dinamika pada u posljednje vrijeme ublažila, što može biti prvi znak moguće stabilizacije, iako na niskoj razini“, izjavio je Axel Preiss, sektorski stručnjak EY-a u Austriji.
Automobilska, papirna i tekstilna industrija pod najvećim pritiskom
Najveće smanjenje prihoda ponovno su zabilježile automobilska industrija i industrija automobilskih dobavljača (–7 %), industrija papira i kartona (–6 %) te tekstilna i odjevna industrija (–5 %).
S druge strane, kemijska i farmaceutska industrija u trećem tromjesečju ostvarila je rast prihoda veći od 13 posto. Rast su također zabilježile elektrotehnička i elektronička industrija (+9 %) te strojogradnja (+3 %).
Nastavak pada zaposlenosti u industriji
Zabrinjavajući trend pada zaposlenosti u industriji nastavio se i dalje. Na kraju trećeg tromjesečja 2025. u prerađivačkom sektoru u Austriji bilo je zaposleno oko 1,07 milijuna ljudi, što je 1,9 posto manje nego godinu dana ranije. Time je u razdoblju od dvanaest mjeseci izgubljeno približno 20.900 radnih mjesta, što predstavlja nešto veći pad nego u drugom tromjesečju.
U sedam od osam analiziranih industrijskih grana zabilježen je pad zaposlenosti. Najteže je pogođena automobilska industrija, gdje je broj zaposlenih smanjen za više od osam posto, odnosno za oko 2.900 radnih mjesta. Jedina iznimka bila je kemijska i farmaceutska industrija, koja je otvorila približno 280 novih radnih mjesta.
Pad izvoza se nastavlja, snažan pad izvoza u SAD
Izvoz pokretnih dobara, uključujući električnu energiju, iznosio je u trećem tromjesečju 2025. ukupno 45,8 milijardi eura. To je pad od 1,7 posto, odnosno 811 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Time su austrijski izvozi pali već sedmo tromjesečje zaredom.
Glavni razlog smanjenja izvoza je snažan pad isporuka u Sjedinjene Američke Države, koje su se smanjile za 27 posto, odnosno za 1,6 milijardi eura. Značajno su pali i izvozi u Kinu (–11 %), dok je izvoz u Njemačku, najvažnijeg trgovinskog partnera Austrije, smanjen za nešto više od četiri posto.
Pozitivan razvoj zabilježen je kod izvoza u Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarsku (oba +21 %) te u Italiju.
Klasične industrijske grane pod pritiskom slabe potražnje
„Pad izvoza u Sjedinjene Američke Države iznimno je snažan i jasno pokazuje koliko je izvozno orijentirana industrija ranjiva na globalne gospodarske i trgovinske šokove“, naglasio je Preiss. Prema njegovim riječima, osobito se klasične industrijske grane, poput automobilske industrije, proizvodnje papira i kartona te metalne industrije, i dalje suočavaju sa slabom potražnjom i visokim troškovima.
Sljedeća tromjesečja ključna za budući razv
Preiss zaključuje kako će nadolazeća tromjesečja biti presudna za daljnji razvoj industrije. Uspije li se potaknuti ulaganja u tehnologije budućnosti, stručno usavršavanje radne snage i održive modele proizvodnje, industrija bi iz ove faze mogla izaći ojačana. U suprotnom, upozorava, postoji rizik daljnjeg slabljenja konkurentnosti austrijskog industrijskog sektora.
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
Ekonomija
Visoke cijene goriva u Austriji „teško razumljive“
Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.
Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.
Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.
S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.
Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.
Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.
Ekonomija
Inflacija u Austrija prepolovljena, ali industrija ne reagira
Inflacija je pala na 2 %, no austrijsko gospodarstvo se samo sporo pokreće. Posebno industrija i dalje pati zbog slabe potražnje.
Nekoliko dana prije, pad inflacije u siječnju 2026. razveselio je mnoge stručnjake i političare. Nakon mjeseci kada je inflacija bila oko 4 %, preliminarni izračuni pokazuju da se inflacija prepolovila na 2 %. Razlozi su istekao energetski plafon cijena te nove vladine mjere koje smanjuju cijene energije.
Manje ohrabrujuća je situacija u industriji. Austrijski proizvođači, nakon izlaska iz recesije, teško dobivaju zamah. WIFO-ov gospodarski test za siječanj 2026. pokazuje ponovno pogoršanje nakon tri blaga poboljšanja. Glavni razlog je slaba međunarodna potražnja, osobito iz EU, dok dodatno opterećuju carine SAD-a na izvoz.
„Carinska politika SAD-a smanjila je potražnju iz EU u posljednjim mjesecima. Očito prva učinka pokazuje smanjenje vanjske ovisnosti koje je namjeravala vlada Trumpa“, navodi Marcus Scheiblecker, autor aktualnog WIFO izvješća o konjunkturi.
Situacija u građevinskom sektoru također je pretežno negativna, dok je raspoloženje u sektoru usluga bolje, a i maloprodaja gleda optimističnije u budućnost.
U eurozoni gospodarstvo je u četvrtom kvartalu 2025. raslo samo skromnih 0,3 %. Uz slab unutarnji rast, pad potražnje iz SAD-a dodatno je usporio ekonomski razvoj. Istraživanja među tvrtkama na početku godine ipak ukazuju na moguće poboljšanje.
U Austriji je BDP u četvrtom kvartalu 2025. porastao za 0,2 %. To daje realni godišnji rast od 0,6 %. Nakon dvije godine recesije, domaće gospodarstvo ponovno je u rastu.
Potražnja za izvozom u četvrtom kvartalu porasla je za 0,6 %, no to nije nadoknadilo pad u prethodnom kvartalu. Privatna potrošnja blago se oporavila, dok su ulaganja i dalje u padu.
Na tržištu rada situacija ostaje napeta. Iako je nezaposlenost u siječnju
