✨ Adventska čarolija na Dunavu: Dan kada su Powerfrauen pretvorile Wachau u pozornicu radosti ✨

U subotu je u Beču zavladalo posebno uzbuđenje: članice udruge Balkan Powerfrauen Österreich krenule su na adventski izlet koji je već na samom početku obećavao nešto više od običnog putovanja.

Autobus ispunjen osmijesima i očekivanjima zaputio se prema Kremsu, gdje je započela adventska bajka na vodi.

Plovidba koja je pretvorila Dunav u scenu zajedništva

Već po ukrcaju na brod atmosfera je postala zarazna. Smijeh, pjesma i živa energija brzo su ispunili prostor, a Powerfrauen su – spontano i sa stilom – zaigrale i kolo.

Čarolija je bila potpuna kada su im se s iskrenim simpatijama pridružili i drugi putnici, među njima i brojni Austrijanci, uživajući u ritmu i veselju uz glazbu na hrvatskom jeziku.

U samo nekoliko minuta brod je postao plutajuća pozornica kulturnog jedinstva, dokaz da se radost prepoznaje univerzalnim jezikom – osmijehom.

Dürnstein u adventskom ruhu

Dolazak u Dürnstein otvorio je nova vrata čarolije. Ovaj mali povijesni gradić zasjao je u najljepšem adventskom ruhu, a najposebniji doživljaj svakako je bio Adventschiff – usidreni brod pretvoren u bajkoviti Adventmarkt.

Mirisi kuhanog vina, ručno izrađeni ukrasi, blještava svjetla i toplina predblagdanske atmosfere ostavili su snažan dojam na sve sudionice.

Povratak: toplina, zahvalnost i još jedna doza radosti

Nakon razgledavanja adventa, grupa se ponovno ukrcala na brod i vratila u Krems, gdje ih je već čekao njihov vozač s ugrijanim autobusom, spremnim za udoban povratak u Beč.

I posljednji kilometri puta protekli su u istom duhu – u pjesmi, smijehu i dijeljenju dojmljivih trenutaka.

Dan za pamćenje

Ovaj izlet bio je mnogo više od panoramskog putovanja.

Policija i dalje nema nikakvih tragova o nestanku 31-godišnje influencerice Stefanie P., koja je u nedjelju nestala nakon noćnog izlaska u Grazu. Sumnju dodatno pojačava neobično kretanje njenog bivšeg dečka, koji je u međuvremenu uhićen u Sloveniji.

Nedjelja, 23. studenoga 2025.

Nestanak Stefanie prijavljen je oko podneva. Istraga je odmah usmjerena prema njenom 31-godišnjem bivšem partneru, slovenskom državljaninu koji godinama živi u Austriji, a kojega policija nije mogla kontaktirati. Ustanovljeno je da je toga dana više puta putovao automobilom iz Štajerske u Sloveniju i natrag.

Ponedjeljak, 24. studenoga 2025.

Slovenska policija javlja da je u blizini granice pronađen zapaljeni automobil registriran u Austriji. U blizini vozila zatečen je i uhićen vlasnik – upravo Stefaniein bivši dečko. Austrija traži njegovo izručenje.

Utorak, 25. studenoga 2025.

Na temelju novih informacija austrijska policija predlaže potragu u šumskom području južno od Maribora, s kojim je obitelj osumnjičenog povezana.

Srijeda, 26. studenoga 2025.

Potraga u Sloveniji ne daje rezultate. Policija dolazi do informacija da bi još članova obitelji osumnjičenog moglo biti uključeno u nestanak. U Grazu su uhićena dva muškarca i dovedena na ispitivanje. Analiza izgorenog automobila ne pruža tragove o Stefanie.

Četvrtak, 27. studenoga 2025.

Slovenska policija nastavlja pretraživanje terena, ali bez novih otkrića. Dvojica uhićenih u Grazu odbijaju dati iskaz te su smješteni u pritvor. Iz Slovenije stižu informacije da će izručenje glavnog osumnjičenog biti moguće, no potrebno je ispoštovati zakonske rokove.

Njemački državni tajnik za digitalizaciju Philipp Amthor i austrijska ministrica za integraciju Claudia Plakolm sastali su se u Beču, gdje su dali zajednički intervju o nizu tema koje zaokupljaju politički prostor u obje države. Oboje se smatraju predstavnicima mlađe, ali izrazito konzervativne generacije političara. Na komentare o svojoj dobi nasmijano poručuju da, kako vrijeme prolazi, sve više „odrastaju“ iz kategorije o kojoj se često prave šale.

Jedna od glavnih tema bila je zabrana nošenja marame za djevojčice mlađe od četrnaest godina, koju u Austriji snažno zagovara Claudia Plakolm. Ona tvrdi da se takva mjera ne donosi kako bi se ograničavale vjerske slobode, nego kako bi se zaštitila djeca koja se, prema njezinu mišljenju, često nalaze pod pritiskom obitelji ili okoline. Philipp Amthor podržao je austrijski pristup i naglasio da smatra kako je takvo rješenje pravno održivo te da se jasno temelji na zaštiti prava djeteta.

Oboje su se osvrnuli i na simboliku vjere u javnim ustanovama. I Amthor i Plakolm smatraju da križevi trebaju ostati u školskim učionicama. Amthor ističe da je kršćansko nasljeđe snažno utjecalo na razvoj vrijednosti kao što su sloboda i vladavina prava. Plakolm dodaje da se zbog toga ne bi trebalo odreći tradicija poput Svetog Martina i Svetog Nikole jer potiču osjećaj zajedništva i prenose važna društvena načela.

Upitana o legalizaciji kanabisa, Plakolm je jasno poručila da Austrija ne namjerava slijediti njemački model. Smatra da postoje mnogo važnija pitanja te da legalizacija ne donosi koristi za mlade. Amthor je bio još izravniji i tvrdi da je njemački zakon rezultat loše političke prakse, uvjeren da legalizacija ne pomaže u borbi protiv zlouporabe droga.

Velik dio razgovora odnosio se na socijalne naknade i migracijsku politiku. Amthor kaže da Njemačka treba snažan socijalni sustav, ali isključivo za one koji su doista u potrebi. Posebno ističe da osobe bez prava boravka ne bi trebale imati pristup socijalnim naknadama. Plakolm smatra da je u Austriji potrebna jasnija razlika između primanja socijalne pomoći i plaće. Po njezinu mišljenju, rad se mora više isplatiti od oslanjanja na sustav, jer socijalna pomoć mora ostati krajnje rješenje za situacije u kojima ljudi više nemaju drugog izlaza.

Amthor naglašava da Njemačka ne želi prekid useljavanja, ali da želi useljavanje koje je usmjereno prema tržištu rada, a ne prema socijalnim potporama. Smatra da zlouporaba azila i socijalne pomoći stvara nepovjerenje i opterećuje sustav.

Na pitanje gubi li konzervativna politika svoj identitet u koalicijama sa socijaldemokratima, Amthor odgovara da je pogrešno ostaviti teme poput sigurnosti, domoljublja i državnog integriteta političkim ekstremima. Tvrdi da konzervativci te teme moraju zastupati jasno i samouvjereno. Plakolm se slaže da je u demokraciji nužno pronalaziti kompromise, ali smatra da se osnovne vrijednosti ne smiju izgubiti. Oboje poručuju da politika mora biti usmjerena prema širokoj većini građana, a ne samo prema nizovima malih interesnih skupina.