U strašnom požaru koji je sinoć izbio u Domu za starije osobe u Tuzli, poginulo je najmanje 10 štićenika, dok je oko 20 osoba ozlijeđeno, od kojih su neki u kritičnom stanju, potvrdio je MUP Tuzlanskog kantona.

Prema informacijama lokalnih medija, vatra je izbila oko 20:45 sati na sedmom katu zgrade. Vatra se brzo proširila, a brojni korisnici doma bili su nepokretni i nisu se mogli sami spasiti.

„Tijela poginulih bit će prebačena u Komemorativni centar radi identifikacije i obdukcije“, priopćili su iz MUP-a. Uzrok požara još nije poznat.

Vatrogasci iz Tuzle, Srebrenika i dobrovoljnih društava Gornja Tuzla i Tuzla, uz podršku policije i hitne pomoći, uspjeli su nakon dramatične borbe staviti požar pod kontrolu i ugasiti ga. Ozlijeđenima je pomoć pružana na licu mjesta, a teže stradali prebačeni su u UKC Tuzla.

Među ozlijeđenima su, osim korisnika doma, i vatrogasci, policajci te medicinsko osoblje koje je sudjelovalo u spašavanju.

Svjedočanstva užasa

Jedna od preživjelih, Ruža Gajić, opisala je trenutke panike:
„Legla sam i čula da nešto puca. Pogledala sam kroz prozor i vidjela zapaljene krhotine kako padaju odozgo. Na gornjim katovima su ljudi prikovani za krevet… Strašno je bilo, dim svuda.“

Ruža je rekla da je morala napustiti svoju sobu jer je oštećena i sada će privremeno boraviti kod rodbine. „Zabrinuta sam za mnoge, posebno za nepokretne. Ima ih koji ne mogu sami reagirati“, dodala je potreseno.

Reakcije vlasti

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić nazvao je tragediju „katastrofom ogromnih razmjera“ i izrazio duboku sućut obiteljima žrtava.
„Vlada Federacije BiH pomoći će u sanaciji štete i zbrinjavanju korisnika doma koji više ne mogu boraviti u zgradi“, izjavio je Nikšić.

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i gradonačelnik Tuzle rade na privremenom smještaju preživjelih, dok je premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk ponudio svu potrebnu pomoć – od smještaja do medicinske skrbi.

„Večeras smo svi Tuzlaci. Neka ovo bude trenutak zajedništva i podrške obiteljima koje su izgubile najmilije“, poručio je Uk.

Tragedija u Tuzli otvorila je i pitanje nadzora nad sigurnošću u domovima za starije, a istraga o uzroku požara tek počinje.

Donja Austrija donijela je danas odluku kojom dodatno pooštrava već najstroži sustav socijalne pomoći u cijeloj zemlji. Prema riječima pokrajinske guvernerke Johanne Mikl-Leitner, cilj novog zakona je „zaštititi pravednost prema onima koji rade“ i spriječiti zloupotrebe socijalnog sustava.

Nova pravila predviđaju da će korisnicima socijalne pomoći koji odbiju prihvatiti „primjereni posao“, sudjelovati u javnim radovima ili pohađati tečaj njemačkog jezika, socijalna pomoć biti prepolovljena najmanje na tri mjeseca. Svaki daljnji prekršaj produljuje kaznu za još četiri tjedna. Ako se pomoć potpuno ukine, korisnik će morati čekati šest mjeseci prije nego ponovno može zatražiti pravo na nju.

Zakon također udvostručuje novčane kazne za one koji lažno prijave podatke ili prikriju imovinu. Umjesto dosadašnjih 2.500 eura, sada slijede kazne do 5.000 eura, a ako se ne mogu platiti – i zatvorska kazna do šest tjedana.

Primjeri iz službenih izračuna pokazuju koliko će novi propisi biti strogi:

• Mladić koji se drugi put ne javi službi za zapošljavanje gubi polovicu pomoći na četiri mjeseca.
• Onaj tko sakrije štednju od 10.000 eura može platiti do 5.000 eura kazne ili završiti u zatvoru do šest tjedana.

Pokrajinska vlada tvrdi da time „štiti radne ljude i sprječava zloporabu sustava“, dok kritičari upozoravaju da će najugroženiji građani biti dodatno kažnjeni. Novi zakon bi trebao stupiti na snagu u siječnju 2026. godine, nakon što ga krajem studenoga potvrdi pokrajinski parlament.

Europska središnja banka (ECB) želi revolucionirati način plaćanja u Europi – i to već do 2029. godine, kada bi trebao zaživjeti digitalni euro. No, njegova provedba ovisit će ne samo o tehnologiji, nego i o političkom dogovoru i zakonskom okviru koji bi trebao biti gotov do 2026.

Ako sve bude išlo po planu, pilot-projekt bi mogao započeti već 2027. godine, a građani bi tada prvi put mogli obaviti testne transakcije digitalnim eurom.

Kako će funkcionirati digitalni euro?

Građani bi novu valutu koristili putem tzv. digitalnog novčanika (walleta) – aplikacije koja omogućuje trenutno plaćanje putem mobitela, 24 sata dnevno, bez potrebe za bankom ili karticom. ECB već surađuje s bankama, trgovcima i organizacijama za zaštitu potrošača kako bi sustav bio siguran, jednostavan i praktičan.

Projekt vrijedan milijarde

Uvođenje digitalnog eura koštat će oko 1,3 milijarde eura, dok bi godišnji troškovi održavanja iznosili 320 milijuna eura. ECB smatra da je projekt strateški nužan jer trenutačno američke tvrtke poput PayPala, Vise i Mastercarda dominiraju europskim tržištem digitalnih plaćanja.
Digitalni euro trebao bi predstavljati europsku alternativu – sustav koji jamče europske institucije i u koji građani mogu imati povjerenje.

Gotovina ostaje!

Unatoč strahovima, ECB i Europska komisija poručuju da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu. Naprotiv, planira se zakonski zajamčiti da se gotovina i dalje mora prihvaćati u svim državama članicama EU-a.

Konkurencija: Wero

Ne slažu se svi s idejom digitalnog eura. Kritičari ističu da već postoji europski sustav plaćanja Wero, koji je pokrenut 2024. u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji. Riječ je o projektu European Payments Initiative (EPI), koji okuplja europske banke. Neki stručnjaci smatraju da bi bilo učinkovitije ojačati Wero, umjesto da se gradi potpuno nova infrastruktura.

Europa ubrzava digitalnu transformaciju

Ipak, ECB odlučno ide naprijed. S jasno postavljenim ciljevima i rokovima, projekt digitalnog eura postaje ključni korak prema budućnosti bez papira i kovanica – ali uz obećanje da će gotovina i dalje ostati u džepovima Europljana.