Hrvatska
Porezna uprava kreće u ‘lov na prihode iz inozemstva‘, uskoro će slati opomene, a kazne su ogromne!
Porezna uprava započela je rezidentima Republike Hrvatske koji prihode ostvaruju u inozemstvu, a oglušili su se na poziv iz veljače da ih dobrovoljno prijave, slati službene pozive da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti. Porezni rezidenti kojima su poslani pozivi ne mogu više izbjeći sankcije za neprijavljivanje prihoda, već im od dana kada im je upućen poziv počinje teći zakonska zatezna kamata, koja od 1. srpnja iznosi 5,31 posto, a slijedi im i kazna za neprijavljivanje koja može iznositi od 500 do 30.000 kuna.
Zasad su pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u rujnu, kada se svi vrate s godišnjeg odmora, slijedi masovno slanje službenih poziva.
Prema neslužbenim procjenama, oko 180.000 hrvatskih rezidenata ostvaruje prihode u inozemstvu, bilo od nesamostalnog rada, odnosno plaće i mirovine, samostalne djelatnosti, drugog dohotka, kapitala, imovine i imovinskih prava ili drugog izvora. Od toga je za 2021. godinu u zakonskom roku koji je istekao 28. veljače inozemne prihode prijavilo 126.158 poreznih obveznika. Na poziv koji je Porezna uprava u veljači uputila svima ostalima, i ponudila im obrazac za dobrovoljnu prijavu inozemnih prihoda, pri čemu im neće obračunavati kamate niti izreći kaznu zbog neispunjavanja zakonske obaveze, do 30. lipnja 2022. godine odazvalo se 18.375 poreznih obveznika, što znači da se njih više od 35.000 oglušilo, donosi jutarnji.hr.
Rok za prijave
Kada je slala obavijest o dobrovoljnoj prijavi inozemnih primitaka, Porezna uprava nije navela rok do kojeg se obveza može izvršiti bez posljedica, nego je navela da oslobođenje od kamata i izricanja kazne vrijedi do trenutka kada poreznom obvezniku pošalju službeni poziv.
– Porezna uprava na temelju međunarodne razmjene podataka zaprima podatke o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata. Zaprimljeni podaci pokazali su da određeni broj hrvatskih rezidenata nije bio upoznat s obvezom prijave ino primitaka te nisu ispunili svoju zakonsku obvezu. Stoga im je izmjenama Općeg poreznog zakona omogućena dobrovoljna prijava inozemnih primitaka iz proteklih poreznih razdoblja, pri čemu im se ne obračunavaju kamate – pojasnili su u Poreznoj upravi.
Posebna pravila
Nakon njihova poziva bilo je dosta polemike o tome na koga se obveza odnosi, odnosno trebaju li svi koji ostvaruju prihode u inozemstvu prijavljivati ih u Hrvatskoj. Porezna je, međutim, ustrajna u stavu da prijavu trebaju podnijeti svi, neovisno o tome jesu li porez platili u inozemstvu. Pritom su navodili i tko su sve hrvatski rezidenti te ukazivali na to da se njima smatraju osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana unutar jedne ili dvije kalendarske godine, ili ako mu je u Hrvatskoj i prebivalište uže obitelji. Da bi se postalo rezidentom, dovoljno je, tumače, u Hrvatskoj imati središte životnih interesa.
Portal IUS-INFO objavio je opsežan stručni članak mr. Igora Mateljana, pravnog savjetnika u Europskoj komisiji, koji je iznio osobni stručni stav prema obvezi prijave inozemnih prihoda koji Porezna proteže i na dužnosnike i službenike institucija Europske unije. Oni na dohodak ostvaren u institucijama EU porez plaćaju EU, neovisno o tome u kojoj su državi rezidenti. Svrha je da svi budu izjednačeni u primanjima. Uz to što je citirao propise iz kojih, kako kaže, nedvojbeno proizlazi da te prihode ne trebaju prijavljivati Poreznoj upravi, naveo je i više presuda Europskog suda iz kojih proizlazi isti zaključak, piše jutarnji.hr.
Uza sve to navodi kako Europska unija redovno dostavlja podatak o ostvarenim dohocima dužnosnika i službenika Unije. – Ti su podaci istovjetni podacima o ostvarenom tuzemnom dohotku, koji dostavljaju Poreznoj upravi subjekti sa sjedištem na hrvatskom području. Postavlja se pitanje zašto hrvatska Porezna uprava ne prihvaća te podatke kao vjerodostojne i potpune, i ne utvrdi porezne obveze dužnosnika i službenika Unije po službenoj dužnosti, kao što to radi za sve ostale hrvatske porezne rezidente – pita se.
Hrvatska
Bh. državljanin ‘pao’ na hrvatskoj granici: Krivotvorio austrijske vize
Daljnjim radom i provjerama je potvrđena sumnja policajaca te je utvrđeno da se radi o krivotvorenim vizama. Dakle, osumnjičeni je neovlašteno izmijenio rokove važenja istih s ciljem reguliranja svog statusa u Republici Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji.
Na graničnom prijelazu Stara Gradiška, dana 14. travnja, oko 8 sati, na ulaznoj graničnoj kontroli otkrivene su krivotvorene Schengen vize.
Naime, prilikom kontrole osobnog automobila austrijskih nacionalnih registracijskih oznaka, vozač u dobi od 55 (državljanin Republike Bosne i Hercegovine) policijskim službenicima je na uvid dao putnu ispravu sa Schengen vizama Republike Austrije za koje su policajci posumnjali u vjerodostojnost.
Daljnjim radom i provjerama je potvrđena sumnja policajaca te je utvrđeno da se radi o krivotvorenim vizama. Dakle, osumnjičeni je neovlašteno izmijenio rokove važenja istih s ciljem reguliranja svog statusa u Republici Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji.
Policijski službenici protiv 55-godišnjaka podnose kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Krivotvorenja isprave, te mu je nakon provedenog upravnog postupka rješenjem odbijen ulaz u Republiku Hrvatsku.
Hrvatska
Hrvatska postavlja na desetke novih radara pred ljetnu turističku sezonu
Hrvatska ubrzano postavlja dodatne radare i kamere za kontrolu prometa dok se Ministarstvo unutarnjih poslova ove zemlje priprema za nadolazeću turističku sezonu.
Riječ je o kamerama koje mogu snimati i unutrašnjost putničke kabine pa vide ako vozač nepropisno koristi mobilni uređaj ili nije vezan. Prema planu, 37 sofisticiranih kamera bit će postavljeno u 111 novih kućišta diljem zemlje. Neće sva kućišta uvijek biti aktivna jer se kamere sele ovisno o potrebi.
Kamere se postavljaju na lokacijama koje su se pokazale kritičnim. Do kraja godine stiže još 40-ak kućišta, ali i dvadesetak novih kamera, piše Autonet. Ovisno o planu djelovanja, kamere se sele na pojedine lokacije.
Budući da seljenje tih kamera nije toliko zahtjevan posao, policija vjeruje kako će vozači postati oprezniji na svih 111 lokacija diljem Hrvatske, gdje će biti nove pozicije za kamere, navodi Autonet. Za sada su uočene kamere Gatso T-Series koje se na hrvatskim prometnicama koriste još od 2019. godine. Riječ je o kamerama koje imaju sposobnost praćenja nekoliko prometnih trakova, a osim nadzora brzine, pokrivaju i nadzor putničke kabine.
Tako mogu zabilježiti koristi li vozač na nepropisan način mobilni uređaj ili možda on (i/ili suvozač) ne koristi sigurnosni pojas. Osim u Zagrebu i široj okolici, novih kamera ima i po drugim dijelovima Hrvatske, no zasad nema podataka gdje su sve.
Ovo je, kako donosi Autonet, dio novih lokacija kamera za nadzor brzine:
Jablanovec (Zaprešić), Stubička ulica kod kbr. 224
Šibice (Zaprešić), Zagrebačka ulica kod raskrižja s Vodovodnom ulicom
Brdovec (Zaprešić), Ulica Ilije Gregorića kod kbr. 119
Prigorje Brdovečko (Zaprešić), Zagrebačka ulica kod kbr. 69
Kupljenovo (Zaprešić), Ulica Matije Gupca kod kbr. 84
Donja Bistra (Zaprešić), Krapinska ulica kod kbr. 9
Velika Gorica, zapadni kolnik Zagrebačke lice prije raskrižja s Poštanskom cestom
Buševec (Velika Gorica), Zagrebačka ulica kod kbr. 39
Ivanić Grad, Savska ulica kod kbr. 103
Vrbovec, Ulica Eugena Depinesa kod kbr. 14F
Hrastje (Općina Sveti Ivan Zelina), Ulica Hrastje kod kbr. 60
Lukarišće (Dugo Selo), Bjelovarska ulica kbr. 44
Zagreb, Slavonska avenija (smjer istok) nasuprot BP Zovko, kod Ulice Rimski put
Zagreb, Zagrebačka obilaznica (smjer istok) A3, nakon mosta Sava kod odvajanja za A4
Zagreb, Ulica Dubrava kod kbr. 108 (smjer istok)
Zagreb, Stupnik, Gornjostupnička ulica kod kbr. 40
Zagreb, Jadranska avenija (smjer istok) iz smjera Arene prema rotoru
Zagreb, Zagrebačka avenija, između raskrižja Ulice Dragutina Golika i Ulice Hrvatskog Sokola
Zagreb, Ljubljanska avenija, (smjer zapad) prije Ford/Hyundai/MG salona, kod pješačkog prijelazaHrvatska
Godišnji odmor ovo ljeto u Hrvatskoj? Evo kakve cijene možemo očekivati
Godišnji odmor na moru mnogima je vrijeme koje čekaju gotovo pa čitave godine. Za građane koji žive u Austriji, ljetovanje u Hrvatskoj jedna je od stvari koje ne prepuštaju, a Hrvatska je za Austrijance uvijek top destinacija uz Italiju. No, mnogi tvrde kako je ljetovanje na Jadranu posljednjih godina sve skuplje. Hoće li se ove godine nastaviti taj trend ostaje nam tek da vidimo.
No, neki su već istražili cijene za ovo ljeto. Sedam noćenja u polupansionu u Makarskoj za jednu osobu košta 535 eura. Za isti broj dana u hotelu s tri zvjezdice koji se nalazi 350 metara od jedne od najljepših breljanskih plaža platit ćete 665 eura. Ako uzmemo u obzir četveročlanu obitelj, roditelje s dvoje djece, sedmodnevni boravak na jugu Dalmacije mogao bi koštati i gotovo 2000 eura (cijene za djecu su obično niže) Uzimajući u obzir ostale troškove, od putovanja, hrane, turističkih posjeta, za prosječan boravak na moru četveročlana obitelj treba izdvojiti u najmanju ruku 2500 eura.
Za dvije osobe jedno noćenje u apartmanu u Splitu stoji od 80 pa sve do 400 eura, ovisno o luksuzu koji si želite priuštiti. U mnogim ponudama u tu je cijenu uključen samo doručak. Cijene u Istri, ali i ostatku Jadrana su u istom cjenovnom rangu, a početne cijene apartmana za iznajmljivanje porasle su na oko 80 eura i to u jeftinijoj varijanti.
Za usporedbu, sedam dana na Krfu u Grčkoj stoji od 600 do 1500 eura, a na Siciliji od 700 do 2000 eura. Ali isto tako, za smještaj u nekim malo luksuznijim hotelima u Turskoj četveročlana obitelj treba izdvojiti i do 5000 eura.
No, sudeći po rezervacijama i početku proljetne sezone, Hrvatska će i ove godine bit hit destinacija.
You must be logged in to post a comment Login