Connect with us

Austrija

MEDIJI: Koje medije i na koji način prate Austrijanci i Hrvati?

Objavljeno

na

Svake godine novinska agencija „Reuters” objavi globalno godišnje istraživanje o stanju vijesti u digitalnim medijima. Prema njihovom izvješću, čak 88 posto građana Hrvatske vijesti konzumira online putem.

U suradnji sa Sveučilištem Oxford, s ciljem boljeg razumijevanja načina na koji ljudi konzumiraju vijesti u svijetu, Institut Reutersa provodi ovo istraživanje. Samo istraživanje provela je britanska međunarodna tvrtka za istraživanje tržišta i analizu „YouGov” u 40 zemalja od siječnja do veljače.

Institut je naveo kako hrvatsko medijsko tržište karakteriziraju snažne komercijalne televizije te borba tiskanih medija da se prilagode digitalnom dobu. 92 posto stanovništva koristi internet, a 78 posto korisnika vijesti konzumira preko pametnih telefona. Za razliku od 2017. godine, Hrvati tri posto manje konzumiraju online medije (88 posto). 76 posto vijesti prati na televiziji, 55 posto u tiskanim medijima i 36 posto putem društvenih mreža.

Hrvatska: Index.hr najpraćeniji, samo 39% vjeruje u medije

Najpraćeniji online portal za vijesti je Index.hr sa 61 posto. Slijede online verzije 24sata (56 posto) i Jutarnjeg lista (49 posto) te Dnevnik.hr i Net.hr. Što se ostalih medija tiče, najviše se prati informativni program Nove TV (59 posto) zajedno sa onim Hrvatske radiotelevizije (HRT, 59 posto). Velika konkurencija im je RTL sa 57 posto. U najboljih pet se još nalaze 24sata i Jutarnji list, a najslušaniji radio je Otvoreni radio (23 posto).

Što se tiče povjerenja u istinu objavljenih vijesti, najviše se vjeruje Novoj TV (73 posto), RTL-u (71%) i Otvorenom radiju” (62%). Od društvenih mreža, najviše se koriste Facebook (55%), YouTube (28%) i WhatsApp (16%).

Samo sedam posto ispitanih bi platilo za online vijesti, a ukupno 39 posto ispitanih vjeruje u vijesti u medijima, po čemu je Hrvatska 17. od 40 zemalja.

Austrija: Najpraćeniji ORF, jedan posto više vjeruje u medije nego Hrvati

Na internetu se najviše prati ORF-ov informativni program (36 posto) te Kronen Zeitung (25%), GMX (18%), Der Standard (15%) i meinbezirk.at (12%). Među ostalim medijima je također ORF najgledaniji s čak 80 posto ispitanih. Slijede Kronen Zeitung (38%), Puls 4 (21%), Servus TV (21%)” i novine Heute (19%).

U istinitost vijesti najviše se vjeruje opet ORF-ovom programu (66 posto), a tek nešto manje Standardu (61%) i novinama Die Presse (60%). Kao i u Hrvatskoj, najviše se za vijesti među društvenim mrežama prati Facebook (30%), a slijede WhatsApp (23%) i YouTube (21%).

Ukupno 40 posto ispitanih vjeruje u istinitost vijesti u medijima, po čemu su 16. od 40 ispitanih zemalja. 11 posto je spremno platiti za online vijesti.

Antonio Šećerović
Foto: Snimka zaslona – Reuters Institute Digital News Report 2020 | Roman Kraft/unsplash

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Jedna od najvećih austrijskih tvrtki mogla bi otpustiti čak 500 radnika

Objavljeno

na

By

Proizvođač automobila Magna vjerojatno će u bliskoj budućnosti morati otpustiti stotine radnika. Radnici su o tome obaviješteni na radnom sastanku.

Veliki potres u proizvođaču automobila Magna u Grazu! Kako je u srijedu najavljeno, uskoro će biti ukinuto 500 radnih mjesta. Drastična mjera vjerojatno je izravna posljedica obustave proizvodnje modela električnog automobila Fisker Ocean – a otpuštanja su se činila neizbježna.

Kako je član radničkog vijeća objasnio za ORF Steiermark, još se ne zna “ništa konkretno”, “ali ne izgleda dobro”, kaže. Zaposlenici su o razvoju događaja obaviješteni na neočekivanom radnom sastanku u srijedu poslijepodne. Sama tvrtka naknadno je potvrdila navodno otpuštanje radnika.

Prva otpuštanja vjerojatno će uslijediti krajem travnja, odnosno za nekoliko dana. Prema Magni, početni razgovori s radnicima već su u tijeku. Od 2022. Magna je imala ukupno 10.770 zaposlenika, od kojih gotovo 7.800 radi u Magna Steyr Fahrzeugtechnik i 2.950 u Powertrainu u Lannachu.

Ako dođe do smanjenja broja radnih mjesta u takvim razmjerima, tvrtke su dužne podnijeti izvješće ranog upozorenja Zavodu za zapošljavanje (AMS).

Nastavi čitati

Austrija

Austrijska policija traga za ovim muškarcem

Objavljeno

na

By

Policija trenutno traga za osumnjičenikom za kojeg se sumnja da je umiješan u više teških prijevara.

Dvojica muškaraca (35, državljanstvo: Bugarska, 43, državljanstvo: bez državljanstva) navodno su kupili brojna vozila s fingiranim ugovorima o leasingu na ime svoje tvrtke i pod lažnim izgovorom od 2022. godine.

Za ove prijevare navodno je glavni osumnjičenik i odgovoran 43-godišnji direktor. Do sada su zaplijenjena tri vozila u Moskvi, Rosenheimu i Beču te whirlpool u Donjoj Austriji.

Intenzivnom istragom sumnja se da su najmanje dva vozila u Iranu. Istrage drugih vozila dosad su bile neuspješne. Sumnja se da je većina vozila u inozemstvu i za njima se traga.

Djelima je dosad nastala ukupna šteta od preko tri milijuna eura. Kroz istrage, većina zločina pripisana je 43-godišnjaku, a fotografije su osigurane.

Protiv njega već postoji europski uhidbeni nalog. Vlastima trenutno nije poznato gdje se nalazi 43-godišnjak. Kako bi provela uhićenje, bečka policija traži pomoć javnosti.

Sve relevantne informacije, uključujući anonimne informacije, treba poslati Uredu kriminalističke policije Beča, ogranak Jug, na 01-31310-57800.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Umjesto da bace hranu, nosili je kući – dobili otkaz u supermarketu

Objavljeno

na

By

Četiri žene i četiri muškarca prošli su tjedan stajali pred okružnim sudom u Grazu jer su navodno ukrali hranu koju su trebali baciti u smeće. Zbog toga su dobili otkaz od strane poslodavca.

Kućni red u samoposluzi očito nalaže da se hrana koja više nije za upotrebu zbrinjava. No umjesto da “hranu i piće” kako stoji u optužnici (vrijednosti manje od 5000 eura) zaposlenici bace, oni su tu istu hranu ponijeli kući. To nije rezultiralo samo otkazima nekim od dugogodišnjih zaposlenika, već i optužnicama.

Na sudu su objasnili da je uzimanje robe koja više nije za uporabu godinama bila tolerirana praksa. Međutim, sedam od osam optuženih na kraju je pristalo na uvjetnu kaznu. Osma osoba nije priznala ono što mu se stavljalo na teret.

U međuvremenu je došlo do nerazumijevanja jednog od odvjetnika: “Po mom mišljenju, samo onaj tko ukrade nešto vrijedno može počiniti krađu.”

Stručnjak za radno pravo AK Lorenz Kavallar objašnjava: “Objektivno, to može biti smeće, ali bi ipak moglo imati tržišnu vrijednost.” I očito je bilo poznato da robu nije dopušteno nositi sa sobom. Raskid radnog ugovora bi stoga mogao biti opravdan. Što se tiče pravne politike, cijela bi se stvar ipak mogla preispitati u vremenima rasipničkog društva…

Nastavi čitati
LM