Ekonomija
Jaz između bogatih i siromašnih u svijetu sve je veći
Novi šef Svjetske banke, na sastanku ministra financija G20 u Indiji, rekao je u utorak da rastući jaz između bogatih i siromašnih nacija riskiraju produbljivanje siromaštva u zemljama u razvoju. Mnoge se zemlje još uvijek oporavljaju od dvostrukog udarca pandemije koronavirusa i posljedica ruskog rata u Ukrajini — koji je pogodio globalne cijene goriva i roba.
Klimatske promjene, u međuvremenu, najteže pogađaju neke od najsiromašnijih zemalja koje se teško mogu nositi s njima. Ajay Banga, predsjednik Svjetske banke, rekao je kako se boji da nedostatak napretka može dovesti do većeg jaza globalnog gospodarstva, na štetu najsiromašnijih na svijetu. Ono što me drži budnim noću je nepovjerenje koje tiho razdvaja globalni sjever i jug u trenutku kada se moramo ujediniti, rekao je Banga na dvodnevnom sastanku ministara financija i čelnika središnje banke u Gandhinagaru, Država Gujarat.
Frustracija globalnog juga je razumljiva. Na mnogo načina oni plaćaju cijenu za naš prosperitet, rekao je Banga rođen u Indiji, naturalizirani američki državljanin koji je prošlog mjeseca preuzeo dužnost u banci nakon što ga je nominirao američki predsjednik Joe Biden, prenosi Hina. Zabrinuti su da će obećani resursi biti preusmjereni na obnovu Ukrajine, smatraju da se energetska pravila ne primjenjuju ravnomjerno, ograničavajući ambicije, te su zabrinuti da će stisak siromaštva zahvatiti još jednu generaciju.
Svjetska banka rekla je da radi na povećanju svoje financijske sposobnosti — uključujući prikupljanje hibridnog kapitala od dioničara — kako bi potaknula rast i radna mjesta, ali je rekla da se buduće gospodarstvo ne može oslanjati na širenje po cijenu okoliša. Jednostavna istina je: ne možemo podnijeti još jedno razdoblje rasta s intenzivnim emisijama, rekao je Banga.
Indijska ministrica financija Nirmala Sitharaman, predsjedavajuća i domaćin skupa, otvorila je razgovore u ponedjeljak podsjetivši čelnike na njihovu odgovornost da usmjere globalno gospodarstvo prema snažnom, održivom, uravnoteženom i uključivom rastu. Sjedinjene Države kažu da bi napori za reformu multilateralnih zajmodavaca kao što su Svjetska banka i druge regionalne institucije mogli otključati 200 milijardi dolara u sljedećem desetljeću.
Sporazumi o restrukturiranju dugova za zemlje s niskim prihodima u središtu su pozornosti Grupe 20 velikih gospodarstava, ali dužnosnici navode da je postignut mali napredak. Kina, drugo po veličini svjetsko gospodarstvo i glavni zajmodavac nekoliko zemalja s niskim prihodima u Aziji i Africi, do sada se opirala svakoj formuli restrukturiranja duga koja bi odgovarala svima, rekli su dužnosnici.
Više od polovice svih zemalja s niskim dohotkom blizu je ili je u dužničkoj krizi, dvostruko više nego u 2015., rekla je američka ministrica financija Janet Yellen. Yellen je u nedjelju rekla da se predugo pregovaralo o zambijskom dugu, ali je dodala da se nada da će rješenje duga za Ganu i Šri Lanku biti brzo finalizirano. Ministri financija regionalnih suparnika i susjeda Indije i Kine sastali su se rano u utorak, bez komentara novinarima.
Razgovori skupine G20 također su bili usredotočeni na reformu multilateralnih razvojnih banaka, propise o kriptovalutama i lakši pristup financiranju za ublažavanje i prilagodbu utjecaju klimatskih promjena. Nedavno dogovoreni prvi korak o pravednijoj raspodjeli poreznih prihoda od multinacionalnih tvrtki — koji je prošli tjedan postiglo 138 zemalja — također će biti isporučen.
Multinacionalne kompanije, posebno tehnološke, trenutno mogu lako prebaciti profit u zemlje s niskim poreznim stopama iako tamo obavljaju samo mali dio svojih aktivnosti.
Ekonomija
Dobre vijesti: WIFO ipak očekuje privremeni gospodarski oporavak
Prema procjenama WIFO-a, austrijsko gospodarstvo će se u početku samo vrlo privremeno oporaviti. Procjene građevinskih i industrijskih tvrtki ostaju pesimistične, pokazalo je danas objavljeno gospodarsko istraživanje WIFO. Pružatelji tržišnih usluga, s druge strane, uglavnom su optimističniji. Međutim, povjerenje potrošača još uvijek je vrlo nisko.
U posljednje vrijeme cijene nisu toliko rasle. Niže proizvođačke cijene smanjile su inflaciju potrošačkih cijena s 4,1 posto u ožujku na 3,5 posto u travnju.
Prema brzoj procjeni WIFO-a, austrijsko gospodarstvo vjerojatno je poraslo samo 0,2 posto u prvom tromjesečju – nakon stagnacije u posljednjem tromjesečju 2023. Dodana vrijednost ponovno je pala u industriji i građevinarstvu. Samo su se tržišne usluge koje se odnose na potrošače proširile i time poduprle cjelokupno gospodarstvo.
Slabo gospodarstvo sada se osjeća i na tržištu rada:.Zaposlenost u industriji, građevinarstvu i nekim uslužnim područjima naglo je pala u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2023. Došlo je samo do ponovnog povećanja zaposlenosti u područjima javnih službi.
Ekonomija
Nastavljaju se prosvjedi protiv Tesle u Njemačkoj
Očekuje se nastavak prosvjeda protiv američke tvrtke za proizvodnju električnih automobila Tesla nakon nekoliko dana akcije u Grünheideu u blizini Berlina. Prosvjedni kamp protiv jedine europske tvornice automobila šefa kompanije Elona Muska raspušten je jučer, no neki su najavili daljnje akcije u vidu protesta.
Policija je od srijede podnijela 76 kaznenih prijava i privremeno privela 23 aktivista, rekla je. Petero pogođenih privedeno je sucu, no svi su na kraju pušteni iz pritvora.
Pritužbe su se prvenstveno odnosile na povrede zakona o okupljanju, prisile u prometu, otpora, narušavanja javnog reda i mira te materijalne štete, navode iz policije.
Danima akcije aktivisti su željeli upozoriti na opasnosti po okoliš. Oni također prosvjeduju protiv planiranog proširenja kruga tvornice, o čemu bi općinsko vijeće Grünheidea trebalo raspravljati u četvrtak. U njemačkoj tvornici automobila radi oko 12.000 ljudi. Dio je u vodozaštitnom području.
U subotu je došlo do sukoba s velikim policijskim snagama tijekom prosvjednog marša. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) kritizirao je sadržaj i oblik prosvjeda.
U Grünheideu, granica prosvjeda je granična ograda prostorija tvrtke. Zapravo, prosvjed je pogrešan jer je usmjeren protiv svake tvornice automobila. “Ali nitko ne može imati interesa u Njemačkoj bez proizvodnje automobila”, rekao je Habeck.
Ekonomija
U austrijski Lidl uskoro dolazi velika promjena
Tržišni udio Lidla Austrija raste. Kako bi se ovaj trend nastavio, bit će nekih inovacija u bliskoj budućnosti.
Lanac supermarketa Lidl ima više od 12.000 prodajnih mjesta u 31 zemlji – od kojih su 253 u Austriji. Šef Lidla Austrija Alessandro Wolf u razgovoru za “Standard” otkriva da će svake godine biti dodano tri do pet novih poslovnica, a cilj je 290 do 300 poslovnica.
To će posebno obradovati građane Beča i Innsbrucka, jer na to bi trebao biti fokus. “Lokacije u blizini željezničke stanice također bi bile uzbudljive za nas, ako se ovdje pojave prilike, iskoristit ćemo ih”, najavljuje Wolf.
U usporedbi s velikim konkurentima Sparom, Reweom i Hoferom, Lidl se općenito smatra “patuljkom”, no njegov je tržišni udjel samo od 2020. porastao s 4,8 na 6 posto. “Mi smo mali komarac u Austriji, a to može biti prilično dosadno”, šali se šef Lidla u “Standardu”.
Posebno je to vidljivo u ratu cijenama veganske hrane – jednomjesečno smanjenje PDV-a koje je pokrenuo Lidl prihvatila je konkurencija. Kad smo već kod veganstva: Otkako je u Lidlu uveden paritet cijena, prodaja je porasla za više od 50 posto.
Alessandro Wolf sebe vidi u jasnoj opoziciji konkurenciji po još jednom pitanju: “Ne treba nam duže radno vrijeme u Austriji”, pojašnjava. Lidl trenutno nema online trgovinu, iako je ona u Njemačkoj jedna od najvećih u zemlji, a ima iskustva i u drugim zemljama. Kauflandova sestrinska tvrtka pokreće tržnicu Kaufland.at na kojoj će od kraja ljeta biti dostupni milijuni neprehrambenih proizvoda.
Uskoro će u nekim poslovnicama biti velika novost: samoposlužne blagajne. “Testirat ćemo ih u prvim granama od trećeg kvartala.”
Wolf objašnjava zašto je kupnja u Lidlu Austrija toliko skuplja nego u Lidlu Njemačka pomoću nekoliko faktora: “Udio promocija je gotovo dvostruko veći u Austriji. Troškovi rada su veći. Logistika je skuplja zbog topografije. Austrija ima više podružnice po stanovniku.” Suština je da se ne zarađuje više nego u Njemačkoj – jednostavno su strukture troškova potpuno drugačije.
