Kako bi izbjegao PDV i platio samo paušalni porez, iznajmljivač iz Makarske prijavio samo jednog člana četveročlane obitelji iz BiH. Obitelj iz BiH godinama ljetuje kod istih iznajmljivača na Makarskoj rivijeri. Plate, kako su u jednoj Facebook grupi opisali, papreno, ali nije im žao. Kući se vraćaju zadovoljni, odmoreni. Sve do ovog ljeta. Na granici su ih, naime, tražili dokaz da su u Hrvatskoj bili na ljetovanju.

“Pitali su nas koliko smo boravili na moru i jesmo li bili prijavljeni. Muž je, onako sav u šoku, rekao da jesmo, ali gospođa s druge strane kazala je da je samo jedna osoba od nas četvero u sustavu, odnosno prijavljena i da nas sad zbog toga mogu novčano kazniti”, prepričala je turistkinja neugodnost s granice koja je na kraju dobro završila. Nikakvu kaznu turisti iz BiH nisu platili, ali je brine što sljedeći put, kako se osigurati da se slična situacija ne ponovi, prenosi GP Maljevac.

Komentatori ispod njezina posta na spomenutoj društvenoj mreži čude se i pitaju zašto bi ona odgovarala za propust domaćina koji je umjesto cijele obitelji prijavio samo jednog člana. Podatke o tome policijski službenici vide, inače, u sustavu za praćenje turističkog prometa eVisitor, a prijava gostiju je definitivno obaveza domaćina, u ovom slučaju privatnog iznajmljivača. Nažalost, uz one koji se iznajmljivanjem bave na crno, bez registracije takve djelatnosti, ovaj slučaj s hrvatsko-bosanske granice samo je još jedna potvrda da zakon zaobilaze i registrirani iznajmljivači. Neki se, naime, na razne načine dovijaju ne bi li ostali “paušalci”, što znači s obavezom da godišnje po krevetu plaćaju paušalni porez na dohodak od 20 do 200 eura. Ovisno o tome koliko propiše predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Ako, pak, tijekom tekuće godine pruže usluge smještaja u vrijednosti većoj od 40.000 eura, po sili zakon ulaze u sustav PDV-a. S većim i administrativnim i financijskim obavezama, a to mnogima nije drago.

Stoga, neki, poput domaćina iz Makarske kod kojeg je boravila obitelj iz BiH, naštimavaju rezultate kako bi ostali paušalci. Neki, da bi zadržali taj status, čak tijekom godine pribjegavaju prenošenju rješenja o iznajmljivanju na drugu osobu, uglavnom člana obitelji. Posla za turističku inspekciju, očito, ima dosta, ali i gosti o takvim stvarima moraju voditi računa kako se ne bi našli u neprilici kao obitelj s početka priče.

– Radi se o građanima izvan EU, a ovo nije prva takva situacija upravo s građanima BiH. Policija, naravno, ima pravo provjeriti gdje je putnik bio, odnosno boravio. Iznajmljivač je, očito, u prekršaju, on mora izdati račun iz kojeg se vidi da je račun, za točan broj osoba i dana boravka, izdan i naplaćen. U slučaju paušalaca, to nisu računi kakvi se dobivaju u hotelu, radi se o tzv. jednostavnom računu, ali gost kod plaćanja mora inzistirati da ga dobije. Time se rješava moguće neugodnosti pri prelasku granice, a, s druge strane, prisiljava iznajmljivača da prikaže stvarno stanje – tumači upućeni sugovornik iz sustava turističkih zajednica.

S obzirom na razmjere iznajmljivanja na crno ili sivo, kao u ovom slučaju, gostu nitko ne bi zamjerio i da nepoštene domaćine prijavi inspekciji

Sjeo sam, napravio si šalicu kave i jednostavno uživao u tom trenutku razmišljajući o milijun stvari koje bi mogao napraviti s dobitkom, ispričao je dobro raspoloženi dobitnik.

Veliki dobitak od čak 1.385.868,00 eura u 65. kolu Eurojackpota, ostvario je igrač s interneta koji je otkrio svoje navike i način igranja: „Igram samo Eurojackpot, i to odigravam sistem 12+2. Imam svoju strategiju biranja brojeva koja se sastoji od mojih brojeva koje kombiniram s neizvučenim brojevima u zadnjih nekoliko kola“ objasnio je sretni dobitnik.

Takva strategija pokazala se vrlo uspješnom za dobitnika koji je na taj način osvojio dobitak 5+1, ali i 35 dobitaka 4+1, 210 dobitaka 3+1 te 350 dobitaka 2+1. Kada je provjerio rezultate izvlačenja i shvatio što je sve osvojio otkrio je: „Isprva stvarno nisam mogao vjerovati. Provjeravao sam više puta vidim li dobro, da su ipak moji brojevi izvučeni.  Kad sam se uvjerio da je moj listić dobitan ipak sam brzo postao opušten. Sjeo sam, napravio si šalicu kave i jednostavno uživao u tom trenutku razmišljajući o milijun stvari koje bi mogao napraviti s dobitkom“ ispričao je dobro raspoloženi dobitnik.

Ministar rada Marin Piletić u utorak je iznio detalje izmjene Zakona o strancima kojima će se produljiti dozvole za boravak i rad na tri godine te uvesti standardi za njihov smještaj, te naglasio da strani radnici nisu snizili cijenu rada u Hrvatskoj jer prosječna plaća raste.

Broj zahtjeva za izdavanje dozvola za strane radnike nije jednak broju stranih radnika koji trenutno rade u Hrvatskoj a prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj su trenutno zaposlene 143 tisuća stranih radnika, rekao je Piletić tijekom konferencije “Hrvatska kakvu trebamo: Welcome to Croatia – izazovi integracije stranih radnika”.

“Od tih radnika, gotovo 12 tisuća dolazi iz europskih zemalja, dok gotovo polovica preostalog broja dolazi iz susjednih zemalja, najviše iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije”, rekao je Piletić.

U posljednjih nekoliko godina zabilježen je porast radnika iz azijskih zemalja, a po broju radnika prednjače Nepal, Indija i Filipini.

Piletić je kazao kako oni ne snižavaju cijenu rada jer ona ne pada, već prosječna plaća raste iz mjeseca u mjesec. “Strana radna snaga nije snizila cijenu rada u Hrvatskoj, već je odgovorila na sve izazove hrvatskog gospodarstva”. Unatoč rekordnom broju zaposlenih u Hrvatskoj, strani radnici čine osam posto ukupne radne snage.

Piletić je rekao da je Vlada, nakon konzultacija sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima, pripremila izmjene i dopune Zakona o strancima.

“Dozvola za boravak i rad produljit će se sa sadašnjih godinu dana na tri godine, ovisno o trajanju ugovora. Cilj je omogućiti lakši prelazak unutar istog poslodavca na različita radna mjesta, kao i lakšu promjenu poslodavaca,” najavio je.

Novi kriteriji uključuju obvezu minimalnog mjesečnog prometa na žiroračunima agencija koje uvoze stranu radnu snagu te limitiranje broja zahtjeva u odnosu na broj stalno zaposlenih u tim agencijama. Cilj je integracija stranih radnika u hrvatsko društvo, naglasio je ministar.

Izmjene Zakona o strancima po prvi put definiraju uvjete smještaja strane radne snage. Ministar se referirao na nehumane uvjete u kojima strani radnici žive i objasnio da nema smisla da za smještaj sezonskih radnika imamo kriterije i standarde, a za smještaj strane radne snage nemamo propisane normative.

“Ministarstvo unutarnjih poslova donijet će pravilnik koji će regulirati standarde smještaja stranih radnika u Hrvatskoj”, najavio je ministar rada.

Konferenciju “Hrvatska kakvu trebamo: Welcome to Croatia – izazovi integracije stranih radnika” organizirao je Večernji list.