Connect with us

Ekonomija

Austrija: Šest posto više potrošnje energije u 2021. godini

Objavljeno

na

U posljednjih godinu dana potrošnja energije povećana je za šest posto. U prvoj godini pandemije, 2020., zabilježen je blagi pad potražnje za energijom. Statistik Austria to pripisuje gospodarskom oporavku, većem prometu i hladnijem vremenu.

Prema Statistici Austrije, konačna potrošnja energije u 2021. iznosila je 1123 petadžula (PJ), samo oko jedan posto ispod razine pretkrizne 2019. godine. U industriji i uslužnom sektoru potrošnja energije porasla je za oko pet odnosno sedam posto .

Potrošnja energije u zračnom prometu porasla je za 25 posto, a potrošnja dizela i benzina u cestovnom prometu za tri posto. Privatna kućanstva trebala su više energije, posebice za grijanje, pri čemu se potrošnja povećala za oko deset posto.

Povećana potražnja za energijom u odnosu na prethodnu godinu odrazila se i na pojedinačne energente. Za deset posto povećana je uporaba kamenog ugljena i koksa u visokim pećima u proizvodnji željeza i čelika.

Naftni derivati ​​također su se sve više koristili u transportnom sektoru zbog ekonomske situacije i za potrebe grijanja zbog vremenskih prilika. Potrošnja obnovljivih izvora energije porasla je za deset posto. Osobito je važnu ulogu imala povećana uporaba drva za ogrjev (plus 12 posto) i drvenih peleta (plus 19 posto).

Gledano po svim gospodarskim sektorima, u 2021. godini najveći udio u finalnoj potrošnji energije činili su naftni derivati ​​s 35 posto, zatim električna energija (21 posto), plin (18 posto) i obnovljivi izvori energije (17 posto).

Domaća proizvodnja sirove energije u 2021. bila je otprilike ista kao u 2020. Međutim, proizvodnja fosilnog prirodnog plina pala je za 10 posto, dok je proizvodnja obnovljive energije porasla za 2 posto. Prije svega, najveći porast bilježe biogena goriva i goriva, toplinske pumpe i fotonapon. Proizvodnja energije iz vjetroelektrana bila je na prošlogodišnjoj razini, dok je proizvodnja električne energije iz hidroelektrana pala za osam posto.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Financijska dubioza u Austriji!?: Javni dug porastao, evo koliko je Austrija “dužna”

Objavljeno

na

By

Prema Statistici Austrije, javni dug je u 2023. porastao za 20,4 milijarde eura na 371,1 milijardu eura. “Austrijska država je 2023. potrošila više novca nego ikad prije”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u današnjoj emisiji.

Javna potrošnja narasla je na rekordnih 248,8 milijardi eura, primjerice kroz korekcije plaća i mirovina te mjere protiv energetske krize.

Dok je državna potrošnja porasla za pet posto ili 11,9 milijardi eura, državni prihodi porasli su za 6,2 posto ili 13,9 milijardi eura na 236,1 milijardu eura u 2023. godini. Prema preliminarnim rezultatima austrijske statistike, javni deficit iznosi 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 12,7 milijardi eura (2022.: 14,6 milijardi eura, 3,3 posto BDP-a). To znači da je Austrija prvi put od početka pandemije ispod granice iz Maastrichta od tri posto, rekao je Thomas.

Troškovi osoblja u 2023. godini veći su za 8,7 posto, a novčane socijalne naknade za 6,8 posto. Mjere za ublažavanje povećanih troškova energije bile su visoke: 3,1 milijarda eura otišla je na mjere kao što su subvencija troškova energije II i kočnica troškova električne energije. Troškovi kamata za državni dug također su porasli za 1,4 milijarde eura u odnosu na 2022. godinu.

U 2023. godini 86,7 posto prihoda došlo je od poreza i socijalnih doprinosa – ukupno 204,8 milijardi eura, 5,4 posto ili 10,6 milijardi eura više nego 2022. Međutim, prema Statistici Austrije, prihodi od poreza rasli su umjerenije nego prethodnih godina. za 4,5 posto.

Omjer zaduženosti u opadanju
Od 371,1 milijarde eura javnog duga na kraju 2023. godine, 326,8 milijardi eura bile su obveznice, 42,4 milijarde eura krediti i 1,9 milijardi eura depoziti. Savezni sektor je imao najveći udio u povećanju od 20,4 milijarde eura na 16,6 milijardi eura.

U međuvremenu, omjer duga – omjer državnog duga i nominalne ekonomske proizvodnje – pao je: sa 78,4 na 77,8 posto. Ipak, europski zahtjevi ovdje očito nisu ispunjeni.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Poznata tvrtka koja se bavi čišćenjem u problemima, 139 radnika pogođeno

Objavljeno

na

By

Valu bankrota nikad kraja. Sada je sljedeća tvrtka pogođena problemima: proces restrukturiranja je pokrenut preko KFMS GmbH u Linzu. Tvrtka se između ostalog bavila uslugama zaštite i čišćenja te uređenja okoliša. Creditreform je obavijestio o stečaju tvrtke, prenosi “Kurier”.

“Prema podacima ÖGK (Austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje; nap.), u Gornjoj Austriji je u trenutku otvaranja stečaja bilo zaposleno 139 djelatnika”, objašnjavaju iz udruge vjerovnika. U Beču su bila prijavljena još tri djelatnika.

Razlozi su najčešće: posljedice pandemije korone, pad potražnje zbog inflacije i kriza općenito. Prema izvješću, tvrtka poreznoj upravi duguje 218.600 eura, a ÖGK-u 467.400 eura. Ukupno je to gotovo 700.000 eura. Razlog bankrota? U oba slučaja bivša direktorica navodno nije uplaćivala “obvezne doprinose”.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Poskupljuju cigarete – ovo su nove cijene

Objavljeno

na

By

Godišnje povećanje poreza na duhan stupa na snagu u utorak.

Od 4. ožujka, Japan Tobacco International (JTI) podigao je cijene dijela svog asortimana cigareta za 20 centi po kutiji. Pogođeni su brendovi Benson & Hedges, Camel, Meine Sorte i Smart Export.

Razlog ovih i budućih povećanja je porez na duhan. To će biti podignuto – kao što je to slučaj jednom godišnje – 1. travnja i tvrtke stoga već usklađuju svoje cijene oko tog datuma.

Industrijski div Phillip Morris, primjerice, prodavat će svoje cigarete 20 centi skuplje. Ali tek od 2. travnja (prvi u mjesecu je Uskrsni ponedjeljak). Ovo ne utječe samo na marke cigareta Chesterfield, L&M, Marlboro i Philip Morris, već i na duhanske štapiće Heets. One će biti povećane sa 5,50 eura na 5,70 eura.

Ipak, neke vrste ostaju na staroj cijeni, poput Marlbora 24s. Cilj je spriječiti kupce koji su osjetljivi na cijene da prijeđu na konkurente, barem prema stručnjacima iz industrije.

Nastavi čitati
LM