Austrijski javni dug nastavio je rasti i tijekom prvog tromjesečja 2026. godine. Prema najnovijim podacima Statističkog ureda Austrije, ukupni dug države krajem ožujka dosegnuo je 431,4 milijarde eura, što je za 13,3 milijarde eura više nego na kraju 2025. godine.
Istodobno je porastao i udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), odnosno takozvana stopa zaduženosti, koja sada iznosi 83,5 posto. Na kraju prošle godine taj je pokazatelj iznosio 81,5 posto.
Najveći dio novih zaduženja odnosi se na saveznu državu
Prema podacima Statističkog ureda Austrije, najveći dio povećanja duga odnosi se na saveznu razinu vlasti.
Savezna država zadužila se dodatnih 14,1 milijardu eura. Kako je pojasnila glavna ravnateljica za statistiku Manuela Lenk, nova zaduženja korištena su za financiranje tekućeg proračunskog manjka, ali i za povećanje državnih novčanih rezervi.
Time je, ističe, država osigurala dodatnu likvidnost kao financijsku pričuvu za buduće potrebe.
Rastu dugovi saveznih pokrajina i općina
Osim savezne države, povećanje duga zabilježeno je i na razini austrijskih saveznih pokrajina, čiji je dug porastao za 700 milijuna eura.
Dug općina povećan je za dodatnih 200 milijuna eura.
S druge strane, obveze sustava socijalnog osiguranja u promatranom razdoblju smanjene su, no statističari upozoravaju da je riječ o privremenom stanju jer se financiranje tog sustava tijekom godine često mijenja.
Proračunski deficit i dalje iznad granice Europske unije
U prvom tromjesečju 2026. javni prihodi Austrije iznosili su 60,5 milijardi eura, dok su rashodi dosegnuli 67,8 milijardi eura.
Zbog toga je proračunski deficit iznosio 7,3 milijarde eura, odnosno 5,8 posto bruto domaćeg proizvoda.
Najveći dio manjka ponovno otpada na saveznu državu, koja je odgovorna za čak 6,4 milijarde eura ukupnog deficita.
Fiskalni izazovi ostaju veliki
Podaci pokazuju da se Austrija i dalje suočava sa značajnim fiskalnim izazovima unatoč mjerama štednje koje provodi savezna vlada.
Omjer javnog duga od 83,5 posto BDP-a i proračunski deficit od 5,8 posto znatno su iznad referentnih vrijednosti Europske unije, prema kojima deficit ne bi trebao prelaziti 3 posto bruto domaćeg proizvoda, dok se države članice dugoročno nastoje približiti razini javnog duga od 60 posto BDP-a.
