Svijet
Škotski separatisti traže milijarde funti kompenzacije zbog Brexita
Početak nove 2021. godine obilježio je izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Međutim, unutar Velike Britanije odnosno na relaciji London – Edinburgh tenzije ne prestaju.
Vladajuća stranka u Škotskoj, Škotska nacionalna stranka (SNP), poznata po svom zalaganju za neovisnost od Velike Britanije, i dalje uporno inzistira na održavanju novog referenduma o nezavisnosti Škotske. Britanski premijer Boris Johnson odbija takvu mogućnost.
Glavni razlog tome je taj što je većina Škota (njih oko 55 posto) na referendumu o neovisnosti Škotske glasala za ostanak u Velikoj Britaniji zbog prijetnji britanskih političara Škotima kako im neće dopustiti povratak u Europsku uniju ako se odluče za neovisnost. Treba istaknuti da je taj referendum održan dvije godine prije referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije.
Sredinom 2016.godine održan je referendum o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz EU. 52 posto Britanaca podržalo je izlazak iz EU, a njih 48 posto izjasnilo se za opciju ostanka. Ta opcija je najveću podršku dobila upravo u Škotskoj.
Nakon što je Velika Britanija izašla iz Europske unije, iz SNP-a poručuju kako škotskim ribarima prijeti uništenje zbog Brexita. “Johnsonovi konzervativci moraju se ispričati škotskom gospodarstvu i platiti kompenzaciju zbog dugoročne štete. Brexit je čin nepotrebnog gospodarskog vandalizma koji je nanesen protiv volje Škotske”, izjavio je vođa SNP-a u britanskom parlamentu Ian Blackford.
Visoka podrška SNP-a i nezavisnosti Škotske
Anketa koja je objavljena sredinom prošlog mjeseca, a koju je proveo The Scotsman/Savana ComRes, pokazuje prednost pobornika neovisnosti Škotske u slučaju ponovnog održavanja referenduma. 52 posto ispitanika bi podržalo neovisnost, a 38 njih posto glasalo bi za ostanak u okviru Velike Britanije. Neodlučnih je 10 posto.
U svibnju ove godine održavaju se izbori za škotski regionalni parlament. Ovo istraživanje također pokazuje da vladajući SNP može računati na komfornu većinu u parlamentu. Podupire ih 55 posto ispitanika. Od unionističkih stranaka prednjače škotski konzervativci s 20 posto,a slijede ih škotski laburisti sa 16 posto podrške. Osim njih, parlamentarni status bi izborili i Škotski liberalni demokrati (6%).
- Pijani vozač fijakera u Austriji izašao na autoput
- Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
- Vozilom od 3 milijuna eura jurio 122 km/h Bečom pa ostao bez vozila
- Austrija: Betonski blok od 100 kg prikliještio radnika, teško je ozlijeđen
- Wiener Linien s rekordnih 1,3 milijuna stalnih putnika
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
