Panorama
Veliki petak: Tradicionalna jela hrvatskog i austrijskog naroda
Danas se slavi Veliki petak, spomendan Isusove muke i smrti. U Njemačkoj i Austriji postoje različite tradicije o tome što se radi i konzumira kao i među hrvatskim narodom.
Veliki petak je dan u kojem se održava strogi post, kada se ne konzumira meso. Uobičajeno je i u mnogim crkvama da danas ne zvone orgulje i crkvena zvona. Mnoge katoličke regije koriste tzv. čegrtaljke, instrument s drvnim efektom, za pozivanje na bogoslužje na Veliki petak. U mnogim crkvama se gasi na dva dana tzv. Vječno svjetlo.
U Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj na mnogim mjestima postoji običaj jajeta Velikog petka, gdje se kokošje jaje postavlja na Veliki četvrtak ili petak. Za ovo jaje se kaže da ima ‘magične’ moći jer može, između ostalog, zaštititi imovinu vlasnika. Životinje koje se hrane ovakvim jajetom će biti zaštićene od bolesti. U austrijskoj pokrajini Vorarlberg se ovo jaje zove Antlassei, a riječ je o donositelju sreće.
Austrijski vjernici na Veliki petak jedu ribu, juhu (‘Stosuppe’), koja se pravi od krumpira, kima, kiselog vrhnja, brašna i soli, te knedle od kvasca. Njemački vjernici jedu ribu u svim varijacijama, poput bakalara na salati od krastavaca ili losos s kelerabom od limuna. Jedu se i male palačinke s kvascem i grožđicama. Za one koji ne jedu meso se preporučuju jaja u umaku od senfa i rukole s pireom od krumpira, juha od korabe sa svježim kozjim sirom ili palačinke od šparoga sa salsom od rajčice.
Tako je u kontinentalnom dijelu Hrvatske na stolu grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se riba, najčešće šaran i štuka. U Istri, Primorju i Dalmaciji se jedu morska riba i plodovi mora. Na otvorenom i u dvorištima je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi nešto npr. čekićem i slično.
Zanimljivosti
Ovo su najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini
Najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini, prema istraživanju tvrtke International SOS, obuhvaćaju Južni Sudan, Libiju i Afganistan. Kroz interaktivnu kartu, tvrtka identificira područja s visokim rizikom od političkih nemira, nasilja te manjih i ozbiljnijih zločina, uzimajući u obzir i utjecaj klimatskih promjena.
S druge strane, među najsigurnijim destinacijama za posjet su Grenland, Finska, Norveška, Island i Luksemburg, gdje su sigurnosne prijetnje minimalne prema istraživanju. Na suprotnom kraju spektra su Libija, Južni Sudan, Sirija, Ukrajina i Irak, rangirani kao zemlje s ekstremnim sigurnosnim rizikom.
U Srednjoj i Južnoj Americi, Venezuela, Honduras i Haiti izdvajaju se kao destinacije s visokim sigurnosnim rizikom zbog porasta kriminala i nemira. Norveška, Finska i Island su istaknuti kao zemlje s niskim rizikom od zdravstvenih i sigurnosnih problema.
Kada je u pitanju zdravlje, afričke zemlje poput Nigera, Sudana, Libije, Srednjoafričke Republike, Somalije i Sierrae Leonea nose najveći rizik od medicinskih problema. Uključujući i Jemen, Irak, Siriju i Sjevernu Koreju kao zemlje s visokim rizikom.
Ove godine, istraživanje također obuhvaća utjecaj klimatskih promjena na zemlje diljem svijeta. Dok su europske zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije ocijenjene s niskim rizikom, zemlje poput Nigerije, Demokratske Republike Kongo i Sirije suočavaju se s visokim rizikom.
Zanimljivosti
Njemački ministar poziva na drastične mjere: Slijedi li zabrana vožnja vikendom?
– Ekvivalentno smanjenje propusnosti prometa bilo bi moguće samo putem restriktivnih mjera koje je teško priopćiti javnosti, kao što su zabrane vožnje širom zemlje na neodređeno vrijeme subotom i nedjeljom, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing.
U pismu upućenom čelnicima parlamentarnih klubova, koje je izazvalo svakakva negativna mišljenja, ministar je implicirao da će se morati poduzeti drastične mjere, poput zabrane vožnje, ako Njemačka ne ispuni ciljeve klimatskog zakona vikendima.
Emisije stakleničkih plinova najvećeg europskog gospodarstva pale su 2023. na najnižu razinu u 70 godina, ali prometni sektor nije uspio ispuniti svoje klimatske ciljeve, a program za njihovo postizanje nije pokrenut. Prema važećem zakonu o klimi, industrije u Njemačkoj moraju smanjiti štetne emisije za 65% između 1990. i 2030. godine. U ovom scenariju, različite političke skupine nisu postigle nikakav dogovor.
Wissing sada predlaže pokretanje probne akcije kojom bi se osiguralo da će, ako planirane reforme ne budu odobrene u parlamentu do 15. srpnja, Ministarstvo prometa biti prisiljeno predstaviti trenutni akcijski program kako bi se osiguralo pridržavanje godišnjih razine emisija sektora prometa do 2030. godine, što uključuje i zabranu vožnje vikendom.
Zanimljivosti
Prijavi nepropisno parkirane i zaradi: Ovaj grad daje honorar za prijavu onih koji rade prekršaje
U Švedskoj su odlučili nagrađivati građane koji prijavljuju nepropisno parkiranje. Radi se o aplikaciji koju stanovnici švedskog grada Uppsale mogu koristiti za registraciju nepropisnog parkiranja, nakon čega će im biti isplaćena napojnica, navode televizijska kuća Euronews i švedski mediji.
Kreator aplikacije je tvrtka Scout Park, a mogu je koristiti svi Šveđani stariji od 16 godina koji imaju matični broj.
Pomoću aplikacije građani mogu pomoći čuvarima parkirališta da pronađu osobe koje se ne pridržavaju pravila parkiranja u zajednici – rekao je šef tvrtke Erik Englund za njemački časopis Der Spiegel.
Riječ je o parkirališnim mjestima u gradu kojima upravlja privatni operater. Prema Der Spiegelu, nakon što korisnik otkrije krivo parkirano vozilo na dotičnom području, on ili ona ga mogu snimiti svojim mobilnim telefonom i prijaviti putem aplikacije. Nakon toga dobiva poruku da su komunalni redari na putu prema lokaciji. Ako akcija rezultira time da vlasnik automobila dobije kaznu za parkiranje, dojavljivač će dobiti bonus od 100 švedskih kruna, što je oko 9 eura.
