Predsjednik austrijske Industrijske udruge Georg Knill izazvao je veliku pozornost javnosti nakon što je u emisiji austrijske javne televizije ORF predložio postupno povećanje dobi za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 65 na 68 godina.
Prema njegovom prijedlogu, nova granica za odlazak u mirovinu trebala bi biti dosegnuta do 2040. godine.
Austrija mora štedjeti više
Knill smatra da trenutačni planovi austrijske vlade nisu dovoljno ambiciozni te upozorava da su potrebne duboke reforme kako bi se osigurala dugoročna stabilnost javnih financija.
Iako je austrijsko gospodarstvo izašlo iz recesije, ističe da se zemlja i dalje suočava s problemima poput visokih troškova rada, skupih energenata i prekomjerne birokracije.
„Moramo ovu zemlju radikalno usmjeriti na reformski put“, poručio je čelnik industrijalaca.
Cilj je uravnotežen proračun
Dok vlada planira smanjiti proračunski deficit na tri posto BDP-a do 2028. godine, Knill smatra da bi cilj trebao biti znatno ambiciozniji.
Prema njegovim procjenama, Austrija bi trebala težiti potpunom uravnoteženju proračuna, odnosno takozvanom nultom deficitu.
Za ostvarenje tog cilja, tvrdi, bilo bi potrebno pronaći dodatnih 15 milijardi eura godišnjih ušteda.
Mirovinski sustav treba prilagoditi stvarnosti
Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na mirovinski sustav.
Knill smatra da se životni vijek stanovništva produžuje te da bi se i dob za odlazak u mirovinu trebala prilagoditi novim demografskim okolnostima.
Prema njegovu planu, zakonska dob za umirovljenje postupno bi se povećavala tijekom sljedećih petnaestak godina, sve do granice od 68 godina.
Prijedlog bi, očekivano, mogao izazvati snažne političke i društvene rasprave jer se pitanje mirovina u Austriji već godinama nalazi među najosjetljivijim temama.
Kritizira i nova pravila o plaćama
Predsjednik Industrijske udruge osvrnuo se i na provedbu europske Direktive o transparentnosti plaća.
Posebno je kritizirao nacrt zakona koji je predstavila austrijska ministrica rada Korinna Schumann, ocijenivši da bi mogao stvoriti dodatno administrativno opterećenje za poduzeća.
Knill tvrdi da prijedlog ne uzima dovoljno u obzir specifičnosti austrijskog sustava kolektivnih ugovora te upozorava na, kako je rekao, „lavinu birokracije“ za poslodavce.
Austrija gubi konkurentnost
Govoreći o položaju austrijskog gospodarstva, Knill je upozorio da zemlja posljednjih godina gubi konkurentnost u međunarodnim usporedbama.
Smatra da su sporost reformi i rast administrativnih obveza među glavnim razlozima zbog kojih Austrija zaostaje za nekim drugim europskim gospodarstvima.
„Definitivno nismo svjetski prvaci u provedbi reformi“, zaključio je predsjednik Industrijske udruge, pozvavši političare na odlučnije poteze u području gospodarstva, javnih financija i mirovinskog sustava.
