Ekonomija
Prodaja nekretnina pala za 25 posto. Smanjuju se i cijene nekretnina
Prošle godine tržište nekretnina u Donjoj Austriji palo je za četvrtinu. Nakon godina procvata, apsolutne brojke prodaje vratile su se na razinu iz 2015. Posljedično padaju cijene stanova i kuća.
U Donjoj Austriji broj prodaja nekretnina u 2023. godini pao je za 25,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Mjereno prema vrijednosti prodanih nekretnina, Donja Austrija bilježi pad tržišta od 27 posto. Time se ona svrstava u državni prosjek, pokazala je procjena zemljišnoknjižnih uložaka koju je naručila brokerska kuća REMAX.
Kolaps tržišta uslijedio je nakon dugog razdoblja porasta prodaje nekretnina u Austriji, potaknutog velikom potražnjom i najdužim razdobljem niskih kamatnih stopa u povijesti Europske središnje banke, koje je završilo 2022. Skuplji krediti, zajedno sa strožim pravilima Uprave za financijsko tržište (KIM Uredbe), doveli su do kolapsa tržišta prošle godine, pišu autori studije.
Mjereno po broju prodanih nekretnina, Donja Austrija je na istoj razini kao i 2015. s 22.613 prodanih nekretnina.Niti jedna općina nije zabilježila porast u prethodnoj godini, samo Lilienfeld nije zabilježio gubitak u količini, ali ni porast.
Većinom nekretnina još uvijek se trgovalo oko Beča. Unatoč padu od 28 posto, okrug Baden ostao je vodeći, a slijede ga Wiener Neustadt i Gänserndorf. Mödling i Bruck an der Leitha zabilježili su najveći pad, svaki za 41 posto.
Pad je bio najmanji u okrugu Melk s nešto ispod deset posto. I u St. Pöltenu je tržište nekretnina palo za dobru petinu, iako je stanovništvo u glavnom gradu pokrajine nedavno zabilježilo snažan rast stanovništva.
Mjereno u smislu trgovane vrijednosti, pad prodaje u Donjoj Austriji iznosio je minus 27 posto. Svi okruzi zabilježili su pad prodaje, osim Hollabrunna (plus 0,3 posto) i Lilienfelda (plus 41 posto). Lilienfeld je bio jedini okrug u kojem se 2023. nije trgovalo sa vise nekretnina nego 2022., ali one su očito znatno vise vrijedile.
Kao posljedica pada nedavno su pale cijene stambenih nekretnina. Od veljače 2024. utvrđeni indeksi cijena uvijek su bili na ili ispod odgovarajućeg mjesečnog minimuma od početka 2023. Bernhard Reikersdorfer, direktor REMAX Austria, očekuje da će nekretnine ove godine ponovno rasti s obzirom na najavljene olakšice u podizanje stambenih kredita, očekivani pad kamata i povećanje plaća. Brokersko društvo navodi da je prošle godine posredovalo za dvanaest posto manje nekretnina.
Ekonomija
Inflacija u Austriji porasla na 2,2 posto
Prema brzoj procjeni austrijskog statističkog ureda Statistik Austria, stopa inflacije u veljači iznosila je 2,2 posto. Riječ je o blagom rastu u odnosu na siječanj, kada je inflacija iznosila 2,0 posto.
Energija više ne ublažava rast cijena
Glavni razlog porasta, prema dostupnim podacima, leži u kretanju cijena energenata. One su i dalje imale učinak ublažavanja inflacije, no znatno slabiji nego mjesec ranije.
Istodobno su cijene hrane, duhana i alkohola porasle za 3,0 posto na godišnjoj razini, što predstavlja snažniji rast nego u siječnju te dodatno pridonosi ukupnom povećanju potrošačkih cijena.
Detaljniji podaci očekuju se u redovnom mjesečnom izvješću, no brza procjena već sada ukazuje na blagi, ali primjetan uzlazni trend inflacijskih pritisaka.
Ekonomija
Strah od rasta cijena: Gužve na nekim benzinskim u Austriji
Rat u Iranu izazvao je poremećaje na globalnim energetskim tržištima, a posljedice su već vidljive i u Austriji. Cijene nafte i plina rastu, što se izravno odražava na cijene goriva na benzinskim postajama. Vozači su među prvima koji osjećaju udar.
Dok iz Njemačke stižu slike dugih kolona ispred benzinskih postaja, slični prizori zabilježeni su i u Austriji. Fotografije iz Gornje Austrije te videozapis iz Koruške pokazuju pojačan interes građana za točenje goriva, potaknut strahom od daljnjih poskupljenja.
Cijene skočile u samo nekoliko sati
U ponedjeljak u 10 sati cijena litre dizela na jednoj benzinskoj postaji u Welsu iznosila je 1,512 eura, dok je Super 95 stajao 1,454 eura. Već u 19 sati iste večeri cijene su znatno porasle: dizel je dosegnuo 1,622 eura, a benzin 1,532 eura. Riječ je o povećanju od 11 centi za dizel i gotovo 8 centi za benzin – u samo jednom danu.
U Villachu je cijena dizela dosegnula oko 1,65 eura po litri, no unatoč tome, već tijekom poslijepodneva formirali su se redovi vozila ispred pojedinih postaja. Građani očito žele napuniti spremnike prije mogućih novih poskupljenja.
Hormuški tjesnac kao ključna točka
Okidač za rast cijena je eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Iran je, prema dostupnim informacijama, ciljao rafinerije i naftne tankere, a napadi su zabilježeni i u Hormuški tjesnac – strateški iznimno važnom pomorskom prolazu kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom.
Svako ugrožavanje tog uskog grla globalne energetike izaziva snažnu reakciju tržišta. Cijena sirove nafte posljednjih dana bilježi kontinuirani rast, a analitičari upozoravaju da bi se trend mogao nastaviti.
U Njemačkoj predstavnici benzinskih postaja već govore o pravoj navali kupaca. Sličan scenarij sada se nazire i u Austriji, gdje vozači, potaknuti neizvjesnošću, ubrzano pune spremnike – u strahu da bi gorivo uskoro moglo biti još skuplje.
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
