Ekonomija
Prodaja nekretnina pala za 25 posto. Smanjuju se i cijene nekretnina
Prošle godine tržište nekretnina u Donjoj Austriji palo je za četvrtinu. Nakon godina procvata, apsolutne brojke prodaje vratile su se na razinu iz 2015. Posljedično padaju cijene stanova i kuća.
U Donjoj Austriji broj prodaja nekretnina u 2023. godini pao je za 25,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Mjereno prema vrijednosti prodanih nekretnina, Donja Austrija bilježi pad tržišta od 27 posto. Time se ona svrstava u državni prosjek, pokazala je procjena zemljišnoknjižnih uložaka koju je naručila brokerska kuća REMAX.
Kolaps tržišta uslijedio je nakon dugog razdoblja porasta prodaje nekretnina u Austriji, potaknutog velikom potražnjom i najdužim razdobljem niskih kamatnih stopa u povijesti Europske središnje banke, koje je završilo 2022. Skuplji krediti, zajedno sa strožim pravilima Uprave za financijsko tržište (KIM Uredbe), doveli su do kolapsa tržišta prošle godine, pišu autori studije.
Mjereno po broju prodanih nekretnina, Donja Austrija je na istoj razini kao i 2015. s 22.613 prodanih nekretnina.Niti jedna općina nije zabilježila porast u prethodnoj godini, samo Lilienfeld nije zabilježio gubitak u količini, ali ni porast.
Većinom nekretnina još uvijek se trgovalo oko Beča. Unatoč padu od 28 posto, okrug Baden ostao je vodeći, a slijede ga Wiener Neustadt i Gänserndorf. Mödling i Bruck an der Leitha zabilježili su najveći pad, svaki za 41 posto.
Pad je bio najmanji u okrugu Melk s nešto ispod deset posto. I u St. Pöltenu je tržište nekretnina palo za dobru petinu, iako je stanovništvo u glavnom gradu pokrajine nedavno zabilježilo snažan rast stanovništva.
Mjereno u smislu trgovane vrijednosti, pad prodaje u Donjoj Austriji iznosio je minus 27 posto. Svi okruzi zabilježili su pad prodaje, osim Hollabrunna (plus 0,3 posto) i Lilienfelda (plus 41 posto). Lilienfeld je bio jedini okrug u kojem se 2023. nije trgovalo sa vise nekretnina nego 2022., ali one su očito znatno vise vrijedile.
Kao posljedica pada nedavno su pale cijene stambenih nekretnina. Od veljače 2024. utvrđeni indeksi cijena uvijek su bili na ili ispod odgovarajućeg mjesečnog minimuma od početka 2023. Bernhard Reikersdorfer, direktor REMAX Austria, očekuje da će nekretnine ove godine ponovno rasti s obzirom na najavljene olakšice u podizanje stambenih kredita, očekivani pad kamata i povećanje plaća. Brokersko društvo navodi da je prošle godine posredovalo za dvanaest posto manje nekretnina.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
