U nastavku donosimo detaljan pregled što se smije, a što ne smije nositi preko granice kada putujete iz BiH u Hrvatsku.

Ako ovih dana planirate iz BiH, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike. Donosimo detaljan pregled što se smije, a što nikako ne smije nositi preko granice kada iz BiH ulazite u Hrvatsku. I dok su nekada iz domovine odlazili punih vrećica, uglavnom suhog mesa, kobasica, sireva, tradicionalnog domaćeg alkoholnog pića, više kutija cigareta…, danas je to prošlost, i to najviše zbog strogih kontrola na granicama. Neki su se, pak, podsjetimo se ranijih slučajeva, oglušili na stroge zabrane pa platili velike iznose kazni, piše večernji.ba.

Javnost se sjeća putnika koji je pokušao iz BiH u Hrvatsku prevesti 7,5 kilograma suhog mesa i 34 kutije cigareta. Ni jedan od navedenih proizvoda nije prijavljen carini pa je putniku sve oduzeto, a uz to je morao platiti kaznu od 1650 eura. Jedan putnik kažnjen je zbog 10 glavica kupusa s čak 680 eura, odnosno oko 1327 KM.

Nije se dobro proveo ni putnik koji je iz BiH ponio 7 kilograma ljutih kobasica. On je zbog toga morao platiti čak 1858 eura, odnosno 3644 KM. Sličnih primjera bilo je puno, a kako se i vi ne biste našli ekspresno ispražnjenog novčanika, dobro se informirajte što smijete, a što ni za “živu glavu” ne smijete unijeti u Hrvatsku. Kako se navodi na službenoj stranici Carinske uprave Republike Hrvatske, iz trećih zemalja, kojima pripada i BiH, ne smije se unijeti ni gram mesa, mlijeka i njihovih proizvoda.

Za razliku od nekadašnjih 10 kutija cigareta, danas se mogu unijeti samo dvije. Proizvoda iz ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica), pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba), moguće je unijeti 20 kilograma.

Proizvoda životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, mesa puževa, žabljih krakova, u Hrvatsku je moguće uvjeti u težini od 2 kilograma. Isto toliko moguće je unijeti mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad, kao i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga.

Moguće je unijeti i dva kilograma hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kod kuće) te pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi), navodi se na stranici carinske uprave Hrvatske.

Neke namirnice moguće je unijeti bez ograničenja, navodi se na stanici, a to su kruh, kolači, keksi, vafli i oblatne, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran.

Među proizvodima koji se mogu unijeti u neograničenim količinama u Hrvatsku su koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu, tako da je sav sirov proizvod denaturiran (npr. temeljci i začini pakirani za krajnjeg korisnika koji sadrže manje od 50 posto ribljih ulja, praha ili ekstrakata), jasno je navedeno na popisu onoga što smijete/ne smijete unijeti u Hrvatsku.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH su još lani najavili i pojačane mjere na bh. granicama. Iz UNO-a BiH ranije su za medije objasnili kako se te kontrole odnose na putnike i robe te kontrolu gotovine koja se prenosi preko granice. Apelirali su i na sve putnike da prijave Carinskoj službi sve što prenose preko granice, a vrjednije je od 600 KM kada je u pitanju unos robe u carinsko područje BiH, odnosno sve što je više od 20.000 KM kad je u pitanju prijenos novca preko granice, kako ne bi počinili prekršaj.

Navode kako sve prekršaje, pa tako i carinske, rješavaju nadležni sudovi koji u konačnim odlukama utvrđuju postojanje prekršaja i izriču kaznu. Ako ovih dana planirate preko granice, budite oprezni i ne dopustite da vam neinformiranost isprazni novčanike.

Postupno uvođenje novog elektroničkog sustava koji će registrirati ulaske i izlaske iz Europske unije državljana trećih zemalja počet će u listopadu, a jedna od neizbježnih posljedica, barem u početku, bit će velike gužve na ulasku u Uniju, izjavio je danas u Luksemburgu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Nakon što su Njemačka, Francuska i Nizozemska rekle da su spremne za početak primjene novog sustava izlaz/ulaz (EES), stekli su se uvjeti za početak postupne primjene.

“Danas smo konstatirali da više nijedna država članica nema rezerve, tako da se ide prema tome da u listopadu počne primjena novog sustava koji će bitno promijeniti način ulaska u Europsku uniju i šengenski prostor”, rekao je Hini ministar Božinović nakon sastanka ministara unutarnjih poslova danas u Luksemburgu. Očekuje se da će Komisija uskoro predložiti da primjena počne 12. ili 19. listopada.

Napuštanje udaranja pečata u putovnice

EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.

Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka. Primjenjivat će se na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.

EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.

“Gužve će biti veće i nisam siguran da će ih biti moguće izbjeći”

To znači da će kod prvog ulaska svi morati dati otiske četiri prsta desne ruke i fotografirati se. To će barem u početku znatno produljiti čekanje na vanjskim granicama Europske unije. Komisija će barem dva mjeseca prije početka primjene pokrenuti kampanju informiranja javnosti u državama koje nisu članice EU-a o tome što će njihove građane čekati na ulasku u EU na svim graničnim prijelazima.

“Gužve će biti veće i nisam siguran da će ih biti moguće izbjeći”, rekao je Božinović. Postupna primjena može trajati najviše šest mjeseci, nakon toga novi sustav će se morati primjenjivati na svim graničnim prijelazima i za sve putnike koji nisu građani Europske unije.

Mogućnost privremenog prekida korištenja EES-a

U početku je predviđena mogućnost privremenog prekida korištenja EES-a u slučaju tehničkih problema ili velikih gužvi na granicama.

Privremeni prekid znači da se obustavlja elektronska registracija putnika i prelazi na klasični način kontrole. S druge strane, dodaje hrvatski ministar, uvođenje novog sustava bit će ključni korak za ukidanje kontrola između država članica koje su posljednjih godina uvedene. 

“Svrha je da Europa ima potpuni uvid u to tko dolazi u Europsku uniju. To je bitno zbog sigurnosti svih država članica, ali je i važan korak u povratku na šengenska pravila koja su vrijedila prije nego što su se počele uvoditi unutarnje kontrole na granicama između država članica i ovo je možda prvi konkretan korak koji vodi ka vraćanju Schengena bez unutarnjih kontrola”, rekao je Božinović.

Trostrane policijske ophodnje Hrvatske, Slovenije i Italije na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom započet će sljedeći ponedjeljak, 16. lipnja, potvrdio je danas hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Božinović, koji je danas u Luksemburgu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a, rekao je da će te ophodnje pridonijeti jačanju šengenskog područja.

Božinović je također pozdravio potpisivanje statusnog sporazuma s Bosnom i Hercegovinom koji će Frontexu, agenciji EU-a za zaštitu granica, omogućiti raspoređivanje njegovih snaga na teritoriju BiH, što će pridonijeti dodatnoj zaštiti vanjskih granica Europske unije.