Kultura i mediji

Milanović i Pahor u Ljubljani otkrili spomenik Ljudevitu Gaju

Foto: Borut Pahor / Facebook

Predsjednici Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Zoran Milanović svečano su u Ljubljani otkrili spomen bistu hrvatskom preporoditelju Ljudevitu Gaju.

Inicijativu za postavljanje spomenika povijesnoj ličnosti koja simbolizira dugotrajne veze dvaju naroda stigla je od hrvatskih društava u Sloveniji, a podržale su je gradske vlasti Ljubljane, javlja Glas Hrvatske.

Bista, rad akademskog kipara Marjana Mirta, postavljena je u ljubljanskim Sjevernom parku, među drugim svjetskim književnicima.

– Ovo je divna gesta kojom slavimo suradnju, suživot i dobrosusjedstvo – kazao je Pahor.

Predsjednik Milanović kazao je da Hrvatska nema boljeg susjeda od Slovenije.

– Bio bih sretan kad bismo i s ostalim susjedima imali takve odnose kao sa Slovenijom – kazao je.

Dodao je da su dvije države manje-više riješili sva pitanja, a za Gaja je kazao da simbolizira sve ono europsko u Hrvatskoj.

Gajeva “Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja”, objavljena u Budimu 1830. godine, označava početak narodnog preporodnog pokreta u Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljeća.

Foto: Boris Pahor / Facebook

Istaknuti hrvatski jezikoslovac, književnik i političar usvojio je načelo da svaki glas mora biti bilježen jednim znakom, a pravopisna osnova koju je predložio trebala je hrvatsku književnost objediniti i približiti je ostalim slavenskim narodima, osobito onima koji pišu latinicom.

Premda ilirski pokret u Hrvatskoj među Slovencima nije imao mnogo poklonika, Gajeva pravopisna reforma s upotrebom slova opremljenih dijakritičkim znakovima u slovenskim je zemljama već sredinom 19. stoljeća prevladala u upotrebi u tisku i u književnosti.

U svojim kasnijim radovima prihvatio ju je i najveći slovenski pjesnik France Prešern, autor pjesme “Zdravica” koja je uglazbljena kao današnja himna Republike Slovenije, premda je sam bio protivnik političkih ideja hrvatskih iliraca.

Slovenci tako i danas pišu svojom verzijom “gajice”, abecedom koja za razliku od hrvatske nema 30 nego 25 slova. Prve knjige na svom jeziku Slovenci su dobili u 16. stoljeću, a tiskao ih je najprije njemačkim gotičkim slovima Primož Trubar.

No, nakon toga i do konačne afirmacije “gajice” u slovenskoj književnosti uglavnom je dominirala “bohoričica”, nazvana prema protestantskom piscu, jezikoslovcu i gramatičaru Adamu Bohoriču, kojom su pravila za označavanje pojedinih glasova u slovenskom jeziku uglavnom slijedila njemačku ortografiju, donosi Glas Hrvatske.


Povezane vijesti:

Bečki simfonijski orkestar dolazi u vaše domove

Pero Bačić

Počeo 3. Svjetski festival hrvatske književnosti, koji se bavi položajem hrvatskih književnika u zemljama u kojima žive

Željko Batarilo

Virtualni bečki simpozij o hrvatskom jeziku u spomen akademiku Radoslavu Katičiću

Željko Batarilo