Kina i SAD ekonomski ovise o Europi. Karl Ochsner predsjednik je Industrijskog udruženja Donje Austrije sada izaziva pomutnju inicijativom: svi bi trebali raditi duže! Karl Ochsner predsjednik je Industrijskog udruženja Donje Austrije od studenog 2023. Vodi obiteljsku tvrtku Ochsner Heat Pumps.

Austrijsko gospodarstvo očito nije dovoljno učinkovito za dva državna predsjednika Industrijskog udruženja (IV), Stefana Pierera (Gornja Austrija) i Karla Ochsnera (Donja Austrija).

“Građani žele najveću moguću sigurnost s maksimalnom slobodom”, citirao ga je “meinbezirk.at”.

Predsjednici IV već imaju spremno patentno rješenje za to. Mnogima se neće svidjeti vizija kako bi Austrija trebala ostati konkurentna uz Kinu i SAD.

„Naš prosperitet nosi industrija, a ne turizam“, rekao je Ochsner. Zabrinut je kako se ocjenjuje učinak u ovoj zemlji. Stoga traži produljenje redovnog radnog vremena za sve i time uvođenje 41-satnog radnog tjedna!

“Moramo prestati željeti da radimo manje dok cijeli svijet radi sve više i više”, rekao je.

“Ovo je frontalni napad na zaposlenike, kojem će se Radnička komora i sindikati odlučno suprotstaviti. Očito novi predsjednik smatra da se mora proslaviti radikalnim političkim stavovima?” burno je reagirao predsjednik AK-OÖ Andreas Stangl na incijativu od 41 radnog sata tjedno.

Stangl dodaje: “Činjenica da bi zaposlenici trebali redovito raditi još više ‘džabe’ je naravno potpuno apsurdna i naišla bi na ogorčen otpor svih zaposlenika. Samo netko tko radi bez snažnog korektivnog stava može zahtijevati tako nešto.”

Konkurentnost industrije ne trpi, kako tvrdi Ochsner, zbog “naglog rasta troškova rada i pretjerane birokracije”, već zbog porasta troškova potaknutog cijenama energije. Tko toliko griješi u dijagnosticiranju uzroka problema zbog zablude političkih interesa, doći će naravno i do krivih rješenja.

Ako industrija treba dodatne radnike, mora ponuditi i odgovarajuće radno vrijeme, uvjete rada i prihode, rekla je predstavnica zaposlenika – a prije svega u potpunosti nadoknaditi 180,8 milijuna prekovremenih i odrađenih prekovremenih sati.

Stangl se zalaže za dijalog o industrijskoj politici u Europi koja upravlja digitalnom i ekološkom transformacijom u interesu svih.

Iako je na cijene piva također utjecala inflacijska kriza, direktor Ottakringera Frank vjeruje da je to piće “previše jeftino”.

Pivovara Ottakringer zabrinuta je zbog cijena piva – sa stajališta tehničkog direktora, pivo u supermarketu je “previše jeftino”.

Uz ljetne vikend temperature nekima je hladno pivo neizostavno. U ugostiteljstvu pak cijena piva kreće se oko šest eura, zbog čega se mnogi odlučuju za klasično pivo u limenci u samoposluzi – po znatno jeftinijoj cijeni. Iz perspektive Tobiasa Franka, tehničkog direktora pivovare Ottakringer, to je veliki problem.

On je za “Kronen Zeitung” objasnio perspektivu proizvođača piva. Udio promocija piva u supermarketima se povećao tijekom godina. Limenka je često snižena 50 posto, “odnosno košta od 59 centi pa naviše”. “Iz pivovarske perspektive, pivo je previše jeftino jer je poljoprivredni proizvod. Treba godinu dana dok ječam s polja ne bude u obliku piva u čaši. To treba cijeniti”, rekao je Frank za dnevne novine.

Frank je objasnio probleme koji dolaze s tako jeftinim pivom. Cijena od 59 centi “nije dobra za kulturu piva” i “ekonomski je na granici”. Općenito, moguće je samo zato što proizvođač i trgovac dijele popust. Istodobno, pivovare trpe od enormne inflacije. “Ne možemo u potpunosti prenijeti veće troškove na potrošače i ublažiti ih učinkovitošću.” To se očituje i u rezultatima poslovanja koji su posljednjih godina konstantno negativni.

Više cijene piva u restoranima za Franka su razumljive. “To je drugačiji koncept, postoje usluge i dobijete svježe točeno pivo, najsvježije pivo ikada.” Osim toga, ugostiteljstvo ima velike troškove za najamninu, osoblje i sl.”, kaže tehnički direktor.

Ljubitelji piva uvijek se pitaju je li bolji izbor pivo u boci ili limenci, a jedan majstor piva objašnjava: “Limenka je nepropusna za svjetlo i vrlo lagana, poput male bačve – a to je najbolje za kvalitetu piva. Ekološki otisak limenke također je bolji od jednokratne boce jer je uglavnom izrađena od recikliranog aluminija.”

Kineski internetski divovi kao što su Temu, Aliexpress i Shein popularne su trgovačke adrese za europske kupce. Procjenjuje se da će 2024. u EU poslati oko četiri milijarde paketa. Domaći pružatelji usluga poput Otto Austria Grupe dobro posluju, ali se žale na nelojalnu konkurenciju.

Kupnja putem aplikacije na mobitelu ili na računalu popularna je i brza. Jedan klik dok gledate TV, u podzemnoj željeznici ili tijekom pauze za kavu i željeni artikl je u košarici online provajdera. Plaćanje se vrši kreditnom ili debitnom karticom i ubrzo je željeni artikl na putu do kupčeve kuće.

“Ne bojimo se konkurencije, ali uvjeti su nepravedni. Ono što ovi pružatelji rade je sustavna prijevara”, ponovno se o kineskoj konkurenciji izjašnjava šef Otto Austria Group Harald Gutschi. Prema podacima EU-a, 65 posto paketa koji dolaze iz Kine neispravno je deklarirano. Drugim riječima: Ili sadrži robu koja vrijedi više od one koju su navele vlasti. Ili je narudžba nezakonito podijeljena na toliko pojedinačnih pošiljaka da svaka isporuka ostaje ispod bescarinske granice.

Nelojalna konkurencija?

Dužnosnici EU sada su svjesni problema, ali promjene obećavaju tek od 2028. Do tada će poplava paketa rasti. Postoje brojke za 2022. godinu koje govore o dvije milijarde paketa koji su došli u EU. Procjene za ovu godinu već su četiri milijarde – i taj trend nastavlja rasti. Kako bi se osiguralo da teret stigne do kupaca, očekuje se da će oko 200 transportnih zrakoplova sletjeti u EU svaki dan 2024. godine! Temu, primjerice, stiže u Mađarsku, što veseli naše susjede jer na tom procesu dobro zarađuju.

Dok pojedine države imaju prihode, zajednica gubi mnogo novca zbog politike kreativnih paketa. Stručnjak za trgovinu Gutschi izračunava: Uz pretpostavku gubitka od deset eura carine i PDV-a po paketu i dvije milijarde isporuka (2021.), to bi bilo 20 milijardi eura. Ove godine moglo bi biti 40 milijardi! Ako se opetovano daju lažne deklaracije, vlasti bi trebale ostaviti pakete da leže uokolo kako bi strani pružatelji usluga koji ne posluju pošteno osjetili posljedice.

Uz inozemnu konkurenciju, online divovima probleme stvaraju inflacija, ratovi itd. “Višestruke krize pogodile su maloprodaju kao nikada prije u desetljećima. Novac na burzi nedostaje”, kaže Gutschi. Ukupna prodaja Otto Austria Grupe pala je za 3,8 posto na 349 milijuna eura. Kupci u prosjeku troše 234 eura po narudžbi. S obzirom na tržišne prilike, može se biti djelomično zadovoljan. No, to se ne odnosi na sektor namještaja i dekoracije, koji je bio posebno loš. Tome je u velikoj mjeri pridonio nagli pad obujma novogradnje i izostanak većih investicija. To je posebno bolno jer je Otto Austria Group najveći online ponuđač namještaja u ovoj zemlji s 15 posto tržišnog udjela. Gutschi je, međutim, zadovoljan tehnološkim narudžbama.

Grupacija Otto uvjerena je da se prinosi stalno smanjuju jer to štedi novac. Trenutačno je na 34 posto – ​​i taj trend nastavlja padati.