Ekonomija
Bitcoin zabilježio veliki pad – mnogi se pitaju hoće li se uopće oporaviti
Bitcoin odavno nije bio na nižim vrijednostima. Njegova vrijednost je trenutno oko četiri puta manje od njegove maksimalne vrijednosti od 68 tisuća dolara u studenom 2021., dakle prije samo nešto više od pola godine.
Jučerašnji dan je Bitcoin završio na još nižim vrijednostima, na manje od 18 tisuća i 300 dolara.
Za sve one koji su ikad uložili novac u bitcoin, etherum ili druge kriptovalute nadajući se zaradi, ali i oni koji su o tome razmišljali, ali se dosad još nisu odlučili, trenutno muči isto pitanje. Gdje je kraj padu vrijednosti kriptovaluta posljednjih tjedana i hoće li se uopće ikad oporaviti? Dilema je utoliko različita da oni koji posjeduju bitcoin sada važu je li možda bolje sad spasiti bar dio uloženog ili čekati, a oni koji bi uložili je li sad pravo vrijeme za uložiti novac u bitcoin, ili nastaviti čekati jer bi mogao pasti i niže.
Na djelu je zapravo neka vrsta lančane reakcije na tržištu. Najava američkih Federalnih rezervi da će povećanjem kamata na kredite odgovoriti na izazove inflacije koja je postigla stope nezabilježene u posljednjih 40 godina, dovodi do kraka eru jeftinog novca i okreće investitore od špekulativne imovine, i čini se od kriptovaluta najviše. Rat u Ukrajini nije pomogao, zbog niza posrednih posljedica za svjetsko gospodarstvo ovisno o ruskoj nafti i plinu, ali i ukrajinskom žitu i jestivom ulju, piše Novi list.
A kad je pad počeo, onda se potrefilo da jedan od najvažnijih stable coina TerraUSD jednostavno urušio, a s njim i povjerenje ulagača u kriptovalute. U spirali naglog pada vrijednosti, banke kriptovaluta počele su ograničavati isplatu, transakcije i mogućnost povlačenja sredstava što je dodatno pogoršalo situaciju.
U ovom trenutku teško je čuti „evanđeliste“ kriptovaluta i njihova predviđanja na kojoj bi se točki mogao zaustaviti pad koji nije zahvatio samo bitcoin, nego i sve ostale velike kriptovalute (etherum je pao i na niže grane u postotku od svoje najveće vrijednosti u odnosu na bitcoin). Slučaj TerraUSD čiju su stabilnost i vezanost uz vrijednost dolara u odnosu 1:1 trebali garantirati složeni algoritamski procesi vezanih uz kriptovalutu Luna pokazuje da dno vrijednosti može biti i čista nula.
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login