Brza vožnja može biti skupa: Novi uređaji za mjerenje brzine “blicaju” znatno brže nego prije i rade s najnovijom laserskom tehnologijom. Bit ćete uslikani čak i ako vozite 3 km/h prebrzo. Vozači se slikaju također i s prednje strane što je posebno važno ako vozač dolazi iz inozemstva. Kazne se šalju diljem Europe.

Novi uređaji znače da će biti uhvaćeno i više onih koji voze prebrzo. Najmanje kazna je 36 eura. Ako se najveća dopuštena brzina prekorači za više od 30 km/h, slijedi kazna od 150 do 5000 eura. Ako u lokalnom području vozite 40 km/h više od dopuštenog gubite vozačku dozvolu. U ekstremnim slučajevima, na primjer ako sudjelujete u ilegalnim automobilskim utrkama, vozilo može biti čak i zaplijenjeno, prenosi kroativ.at.

Ukupno 21 stacionarna radarska kutija u Beču opremljena je uređajima za mjerenje brzine. Od toga je 19 opremljeno novom laserskom tehnologijom, a dva starom radarskom tehnologijom. Prelazak na laserske uređaje započeo je 2021. Prije su bili u uporabi samo uređaji sa starom tehnologijom radarskog mjerenja.

Od ovih 21 uređaja, dva pripadaju Asfinagu, nalaze se na A4 kod Simmeringer Haide prema zračnoj luci, a jedan je na S1 kod Rothneusiedla. Tri uređaja pripadaju gradu Beču, a ostali su u vlasništvu Ravnateljstva državne policije Beč.

“Lokacije uređaja (a ne onih kutija) stalno se mijenjaju nakon procjena, koje uzimaju u obzir razne točke kao što su nova ograničenja brzine, sve veći broj nesreća itd.”, rekla je glasnogovornica policije za “Heute”. Lokacije policijskih radara nisu otkrivene. “Objava stoga nije ni razumna ni učinkovita.”, rekli su iz MUPA.

Bečki muzej Albertina posvećuje novu izložbu jednom od najsvestranijih i najpoznatijih renesansnih umjetnika, Michelangelu Buonarrotiju. Iako su njegova umjetnost i njegov ideal duboko ukorijenjeni u doba procvata renesanse u 16. stoljeću, njegova je umjetnost ostavila snažan utjecaj koji se proteže sve do danas. Izložba stavlja naglasak na nastanak i utjecaj ideala tijela koji posljednjih 300 godina služi kao mjerilo za svaki prikaz muškog akta. Michelangelova djela utjecala su i na njegove suvremenike, no i na buduće umjetnike sve do 20. stoljeća.

Izložba prikazuje ponovno otkrivanje antičkog ideala ljudskog tijela za Michelangelova života i revolucionaran napredak u prikazivanju ljudske anatomije. Osim Michelangela bit će izložena i djela Rafaela, Rembrandta i Rubensa, a predstavit će se i radovi Gustava Klimta, Egona Schielea, Antona Raphaela Mengsa, Albrechta Dürera i Pompea Batonija. Pritom će fokus biti na shvaćanju tijela pojedinih umjetnika, od kojih su jedni oponašali Michelangelov ideal, drugi ga dalje razvijali, a treći ga u potpunosti odbacili.

Među ključna djela u izložbi ubrajaju se Michelangelovi crteži koji su povezani s nedovršenom slikom u freskama „Bitka kod Cascine” i druge poznate slike kao što su „Sjedeći muški akt” te crteži iz Sikstinske kapele. Također će se predstaviti Rafaelovi aktovi s crvenom kredom te Dürerovi aktovi koji slijede drugačija pravila od Michelangelovih. Moći će se vidjeti i Rembrandtova naturalistička tijela kao i brončana statua Farneškog Herkula. Izložba završava Klimtovim i Schieleovim djelima koji odbacuju renesansni prikaz ljudskog tijela. Osim toga tematizira se i prikaz nagog ženskog tijela.

Izložba sadrži značajne posudbe iz njujorškog muzeja Metropolitan, pariškog Louvrea i kneževske zbirke Lihtenštajna, a otvorena je do 14. siječnja 2024. godine.

Bečki turizam imao je jako uspješan kolovoz. Izbrojano je 1,6 milijuna noćenja, što je ponovno značajno povećanje u odnosu na kolovoz prošle godine. No impresivne su i brojke od siječnja.

Od početka godine izbrojano je 10,9 milijuna noćenja. To je 39 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. To se odražava i na prihode. Hoteli su od toga uprihodovali oko 622 milijuna eura. To je povećanje od 61 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Turisti iz Njemačke, Austrije i Italije predvode listu 10 najboljih tržišta po broju noćenja. No, među grupama koje često posjećuju i prenoće u Beču su i gosti iz Italije, SAD-a, Španjolske, Poljske, Francuske, Velike Britanije i Izraela.

Prosječna popunjenost hotelskih soba u kolovozu bila je oko 74 posto, a kreveta 58,6 posto. Ukupno je u kolovozu u Beču bilo dostupno oko 72.100 hotelskih kreveta – to je bilo 5.000 kreveta više nego što je bilo ponuđeno u kolovozu 2022.