Austrija
Austrija danas slavi Dan državnosti
Svim građanima Republike Austrije od srca čestitamo Dan državnosti alpske republike. Ovaj državni praznik se od 1965. godine slavi svake godine 26. listopada, nakon što je deset godina ranije na snagu stupila austrijska neutralnost i posljednji okupatori napustili zemlju. Od 1967. se radi o Danu koji je neradni.
Prvi Dan državnosti Republike Austrije slavio se 12. studenog 1919. godine, kada je bila prva godišnjica osnivanja Prve republike nakon Prvog svjetskog rata. Deset godina kasnije je austrijska Vlada slavila s velikim paradama na bečkom Ringu, gdje je otkriven spomenik Republici.
Za vrijeme okupacija Austrije, 1938. godine se prestao slaviti Dan državnosti Austrije i sve je trajalo do 1955. godine. Za vrijeme nacizma se od 1938. do 1945. godine Prvi svibnja slavio kao državni praznik, koji se zvao Danom državnog rada.
Nakon Drugog svjetskog rata, austrijska Vlada je odlučila 20. kolovoza 1949. godine Praznik rada napraviti ponovno državnim praznikom.
15. svibnja 1955. godine je potpisan Državni ugovor prema kojem je Austrija ponovno neovisna, a ugovor su ratificirale Francuska, Velika Britanija, Sovjetski savez i SAD. Nakon ugovora, okupatorske vojske su imale 90 dana vremena da napuste Austriju. 25. listopada 1955. godine je taj rok istekao, a 26. listopada te godine je bio prvi dan austrijske neutralnosti. Tada je bečki gradonačelnik Franz Jonas preko medija pozvao austrijski narod da slave „Dan slobode“ koji će biti „Dan konačnog oslobođenja“. Zbog toga je zamolio bečko stanovništvo da „na svaku kuću i svaki prozor u vrijeme od 22. listopada do 25. listopada zakače zastave“. Tih dana su organizirani koncerti na Trgu ispred Vijećnice (Rathausplatz), vatromet na Trgu heroja (Heldenplatz).
„Ljepši dan nego današnji naša Austrija i naš Beč nisu poznavali posljednjih četiri desetljećja. Povlačenjem svih okupacijskih trupa, današnji dan našoj zemlji vraća puni suverenitet koji joj je nasiljem oduzet posljednjih 17 godina. (…) Austrija je slobodna“, bile su riječi pokrajinskog predsjednika Bruno Mareka.
U isto vrijeme je ministar nastave (kako se to tada zvalo) Heinrich Drimmel (ÖVP) naredio svim školama svečano obilježiti Danzastave, tako što bi učenici u nastavi učili o ovom povijesnom trenutku te kako bi svaka škola svečano postavila austrijske zastave.
Deset godina kasnije, 1965. godine, Nacionalno vijeće i državna Vlada su razmatrali opcije Dana državnosti. Među opcijama su bili 12. studenog (početak Prve republike 1918. godine), 27. travnja (dan Proklamacije o suverenitetu Austrije), 15. svibnja (potpisivanje Državnog ugovora iz 1955. godine) i 26. listopada (Odluka o austrijskoj neutralnosti). Najviše glasova dobio je 26. listopad, zbog čega od 1967. godine na ovaj dan vrijedi praznični mir.
U čast Dana državnosti, mnogi gradovi širom zemlje organiziraju bogate svečanosti. Tako se u Beču mogu besplatno posjetiti Muzej povijesti vojske te Muzej grada Beča kao i ostali državni muzeji. Tog dana Nacionalno vijeće, sva ministarstva, te sjedište predsjednika Hofburg otvaraju svoja vrata posjetiteljima. Noć prije se tradicionalno u Bečkom Konzerthausu održava koncert u čast ovog praznika, a na Heldenplatzu se održava parada vojske. Ipak, zbog trenutne situacije ove godine su sve manifestacije odgođene.
Antonio Šećerović
Foto: Fachdozent | Pixabay
Austrija
Austrija bi mogla olakšati rad radnicima sa Zapadnog Balkana?
Nacionalno vijeće Austrija raspravljalo je o revizorskim izvješćima o nedostatku kvalificiranih radnika, crveno-bijelo-crvenoj karti i Austrijskoj poslovnoj agenciji
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika”, Revizorski sud preporučuje razvoj sveobuhvatne strategije temeljene na solidnoj bazi podataka. Zastupnici su na današnjoj sjednici Nacionalnog vijeća raspravljali o izvješću revizorskog tijela i jednoglasno ga prihvatili.
Sa stajališta Revizorskog suda, bilo bi moguće bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s crveno-bijelo-crvenom karticom (RWR kartica). Ono što je za to potrebno je pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim sustav, istaknula je glavna revizorica Margit Kraker u izvješću o crveno-bijelo-crvenom kartonu. Kao i ovo izvješće, zastupnici su jednoglasno prihvatili kritičko revizorsko izvješće o austrijskoj lokacijskoj agenciji Austria Business Agency (ABA).
Zastupnici ÖVP-a i Zelenih naglasili su da je savezna vlada već provela niz poboljšanja u skladu s preporukama Revizorskog suda. Govornicima iz redova SPÖ-a, FPÖ-a i NEOS-a ovi koraci nisu otišli dovoljno daleko. Do temeljnih razlika u mišljenjima došlo je oko pitanja kako bi se Austrija trebala odnositi prema imigraciji i kakav je stvarni status integracije migranata na tržište rada.
Manjak kvalificiranih radnika ne samo da je nepovoljan za pogođena poduzeća, već smanjuje i ukupnu ekonomsku uspješnost društva, dijagnosticirao je Revizorski sud u izvješću o ovoj temi. Prema njegovim riječima, još nedostaje cjelovita strategija s koordiniranim mjerama, kao i solidna baza podataka za precizniju analizu na razini zanimanja, regionalne distribucije i opsega zaposlenosti. Revizorski sud preporučuje da se razviju oba.
Prema mišljenju Revizorskog suda, zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja, primjerice putem crveno-bijelo-crvene karte, temeljno je pogodno za ublažavanje nedostatka kvalificiranih radnika. Ipak, kartični sustav treba pojednostaviti, jedan je od zaključaka Revizorskog suda u izvješću o crveno-bijelo-crvenoj i EU plavoj kartici. Revizorski sud vidi daljnje prilagodbe u iskorištavanju i mobilizaciji potencijala domaće radne snage povećanjem sudjelovanja žena, starijih osoba i migranata u radnoj snazi.
Franz Hörl (ÖVP) istaknuo je da je nedostatak kvalificiranih radnika trenutno temeljni problem uslužnog i turističkog sektora. Od izvješća Revizorskog suda došlo je do poboljšanja, što se ogleda u značajnom povećanju broja podnesenih i odobrenih crveno-bijelo-crvenih kartona. Za ovaj uspjeh važan je, između ostalog, bolji savjet. Hörl je potencijal za privlačenje kvalificiranih radnika prepoznao u najavljenoj crveno-bijelo-crvenoj kartici za odrasle pripravnike i stvaranju posebne regulative za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana.
Tvrtkama postaje sve teže zaposliti i zadržati potrebne kvalificirane radnike. Preporuke Revizorskog suda važni su savjeti o tome odakle početi. To uključuje potporu osposobljavanju i daljnjem obrazovanju te smanjenje kvote izvanrednog radnog vremena. Ministar rada Martin Kocher upravo je sastavio paket vrijedan 75 milijuna eura za poboljšanje integracije migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada. Martina Kaufmann (ÖVP) također je istaknula važnost osposobljavanja kvalificiranih radnika, što se prvenstveno odvija u malim i srednjim poduzećima. Savezna vlada je stoga poduzela mnoge korake za unapređenje nastave.
Austrija
Austrija uvodi posebnu tjednu novčanu naknadu za trudnice
Žene koje zatrudne dok su na roditeljskom dopustu, ali više ne primaju naknadu za njegu djeteta, nemaju pravo na naknadu. Prema tumačenju Vrhovnog suda, time se krši pravo EU.
Za pogođene se stoga uvodi posebna tjedna naknada. “Posebno kada se dvoje djece rodi blizu jedno uz drugo, obitelji trebaju svaki euro”, naglašava ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni).
Trudnice više ne smiju raditi od početka rodiljnog dopusta – obično osam tjedana prije i nakon termina poroda. Tjedni džeparac nudi financijsku sigurnost za žene u to vrijeme, prenosi kroativ.at.
Iznos se temelji na uvećanoj plaći za bolovanje
Visina nove posebne tjedne naknade temelji se na uvećanoj plaći za bolovanje, što jamči financijsku sigurnost i u slučaju dužeg bolovanja. Uvođenje će biti retroaktivno do 1. studenoga 2023. 70 posto troškova pokrivat će Fond za naknadu obiteljskog tereta (FLAF), 30 posto zdravstveno osiguranje žene.
Osim Raucha, zadovoljna je i ministrica obitelji Susanne Raab (ÖVP): “S novim posebnim tjednim novcem činimo još jedan važan korak i dodatnu mjeru za pomoć budućim majkama i našim obiteljima.”
Austrija
Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Duhovi su jedan od vikenda s najprometnijim putovanjima u godini – rano na Duhove zabilježene su prometne gužve u Salzburgu i Tirolu. Na A10 (Tauernautobahn) u Salzburgu, promet je usporen ispred područja jednog gradilišta. Povremeno su kolone bile 28 kilometara natrag do čvorišta Salzburg. Putnici su gubili između tri i ponekad pet sati vremena. Usred prometne gužve, klimatski aktivisti blokirali su promet na A10 i u Salzburgu, kao i na cestama u Tirolu i Vorarlbergu. .
Tisuće turista iz Austrije i Njemačke krenulo je na jug tijekom produženog vikenda – a kaos u prometnoj gužvi na autocesti Tauern bio je gotovo neizbježan.
Kao da to nije dovoljno, oko 10:30 sati nekoliko klimatskih aktivista zalijepilo se na A10 u Salzburgu i na Fern Passu u Tirolu, uzrokujući još dulja kašnjenja. Aktivisti su također izazvali opstrukcije u Hohenemsu u Vorarlbergu. Policija je brzo stigla na mjesto događaja kako bi spriječila nered.
Četiri djelatnika ASFINAG-a opskrbljivali su vozače koji su čekali u prometnoj gužvi bocama vode koje su iz predostrožnosti bile pohranjene u odjelu za održavanje autocesta u Salzburgu.
Već u petak stvorio se zastoj dugačak i do 20 kilometara. Zastoji u prometu zabilježeni su i na graničnim prijelazima.
Kilometarske gužve bile su i u susjednoj Švicarskoj. Touring Club Switzerland (TCS) objavio je na platformi X da su automobili stajali u redu od 16 kilometara ispred tunela Gotthard. Gubitak vremena za vozače ondje je bio do dva sata i 40 minuta.
