Vijesti
U Austriji samo 54 posto ljudi govori engleski jezik
Prema istraživanju Eurobarometra objavljenom u utorak u povodu Svjetskog dana kulturne raznolikosti, 86 posto Europljana smatra da bi svatko trebao znati barem jedan strani jezik. Međutim, samo tri od pet Europljana mogu razgovarati na jeziku koji nije njihov materinski, a to je samo 3 postotna boda više nego u posljednjem istraživanju Eurobarometra na tu temu iz 2012. godine.
Među mladim Europljanima (od 15 do 24 godine) to je četiri od pet osoba, a porast je nešto veći i iznosi 5 postotnih bodova (pp). Međutim, istraživanje pokazuje još manji napredak s drugim stranim jezikom: 28 posto Europljana (+1 bod u odnosu na 2012.) i 39 posto mladih (+2 boda) može razgovarati na više od jednog stranog jezika.
Engleski kao strani jezik koristi gotovo polovica Europljana (47 posto). 7 od 10 mladih Europljana može razgovarati na engleskom, 9 postotnih bodova više nego u istraživanju iz 2012. 85 posto sudionika istraživanja vidi engleski kao najvažniji jezik koji bi djeca trebala naučiti za svoju budućnost, a slijede ga španjolski, njemački, francuski i kineski. Nakon engleskog, francuski (11 posto), njemački (10 posto) i španjolski (7 posto) najčešći su strani jezici u EU.
U Austriji 54 posto ljudi govori engleski. Na drugom mjestu ljestvice glavnih stranih jezika u ovoj zemlji je francuski s 9 posto, a slijedi talijanski s 8 posto.
S 24 službena jezika i oko 60 regionalnih i manjinskih jezika koji se govore u Europskoj uniji, višejezičnost je živi primjer europske kulturne raznolikosti, ističe Europska komisija u priopćenju za javnost. Tri četvrtine sudionika ankete smatra da bi poboljšanje jezičnih vještina trebalo biti politički prioritet. 84 posto traži da se regionalni i manjinski jezici bolje zaštite.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Vijesti
Šok zbog štednje: Bečani ogorčeni novim vladinim mjerama
Nova vladina štednja, koja je na snazi od 1. travnja, izazvala je bijes među Bečanima. Povećanje troškova za pušače, vozače i umirovljenike dodatno opterećuje građane, a mjere koje su uvedene za sanaciju državnog proračuna naišle su na snažnu kritiku.
Bečani se protive povećanju poreza i naknada, smatrajući da se nepravedno traži od građana da pokriju proračunske gubitke. “Ne fair! To je zapravo sramota”, kaže Karin, dok Rudolf dodaje da je sve ovo nepravedno jer “nismo znali za te mjere prije izbora, a sada odjednom saznajemo da je proračunski deficit dvostruko veći”.
Renate se ljuti na činjenicu da su umirovljenici, koji su cijeli život radili, sada najviše pogođeni rezovima. Za mnoge Bečane, mjere se smatraju nepravednim teretom koji najviše pogađa one koji si već i onako teško mogu priuštiti osnovne životne troškove.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
