Austrija
Preselili u Beč, tamo im se dogodilo čudo: ‘U Hrvatskoj bih čekao do sudnjeg dana’
Na Redditu popularnoj društvenoj mreži, često se zna naletjeti na kakav dobar savjet, trik, tužnu ispovijest ili komentar o hrvatskoj realnosti. Jedno pitanje pokrenulo je lavinu komentara i savjeta, a tiče se odlaska iz Hrvatske: “Ljudi koji su odselili iz Hr, koliko vam je ono utjecalo na kvalitetu života i mentalno zdravlje?”, pitao je jedan korisnik.
“Pitanje koje je najviše usmjereno onima koji su odselili sami ili s partnerom, ne čoporativno s obitelji – kako se nosite s time? Što mislite, kako vam je ono utjecalo na kvalitetu života, mentalno zdravlje (ako ikako, u kojem smjeru?)? Kako se nosite s asimiliranjem u novu zajednicu? Osjećate li se usamljeno? Doselih se u Dublin prije cca dvije godine, financijski nikad bolje stajala, radno iskustvo neprocjenjivo, ali osjećam se usamljenije nego ikad i imam dojam da mi je mentalno zdravlje narušenije nego ikad prije. Kakva su vaša iskustva?”, pojasnio je svoje pitanje u nastavku, piše Dnevno.hr.
Nije tajna da sve više mladih Hrvata odlazi iz Lijepe naše kako bi pronašli bolji život i osigurali kvalitetnu budućnost, kako sebi, tako i svojim obiteljima. U komentarima se javio veliki broj ljudi, s raznim iskustvima.
“Odselio u Beč s curom prije 4 godine. Najbolja odluka u životu. Po prvi put ne životarimo, imamo ušteđevine, nije svaki problem kraj svijeta. Samo zbog toga mi je mentalno zdravlje u boljem stanju. I samo zbog toga smo se konačno vjenčali i imamo prvo dijete – nešto što sam ja odbijao dok materijalno ne budemo u nekom prihvatljivom stanju, što se u HR ne bi desilo do sudnjeg dana. Što se usamljenosti tiče, bio sam usamljen i u HR. Iz dana u dan sam se osjećao sve izoliranije, kao da sve manje pripadam, sve otuđenije od ljudi oko sebe. Tako da kad sam došao u Austriju, bilo je isto samo s više para, te se ovdje s godinama sve bolje osjećam. Imam više prijatelja, mentalitet mi uglavnom odgovara, životni stil i klima su ugodni. Samo da sam manje lijen i da konačno usavršim njemački pošteno, stvarno bi sve sjelo na mjesto”, objasnio je svoju situaciju jedan Hrvat u Austriji.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Austrija
ASFINAG ima nove poruke za vozače na austrijskim cestama
ASFINAG želi koristiti poruke pune ljubavi na putokazima iznad glave i znakovima kako bi se usredotočio na teme kao što su držanje udaljenosti, skretanje pažnje i brzina. Poruke su prikazane duž autocesta i brzih cesta.
ASFINAG se u svojim informativnim kampanjama oslanja na duhovite poruke o sigurnosti na cestama. U Vorarlbergu se kratke poruke, poput “Nemate svjetla, ne vidimo vas”, “Netko vas čeka, dođite sigurno” ili “Sada ste mobilni i bez telefona” mogu vidjeti na četiri lokacije. . Nije cilj vozače opomenuti podignutim prstom, već im se obratiti dobronamjernim porukama, kaže Petra Mödlhammer, iz ASFINAG-a.
Informativna kampanja pokreće se iz sjedišta u Beču, unaprijed je programirana i, suprotno nekim očekivanjima, ne upisuje je u računalo zaposlenik ASFINAG-a ovisno o danu. Samo poruke za Valentinovo ili, kao što je bio slučaj prošlog vikenda, Majčin dan objavljuju se samo za dotične dane.
Unatoč činjenici da, prema anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja IFES, gotovo 90 posto Austrijanaca svoje ponašanje u vožnji opisuje kao “svjesno sigurnosti”, stvarnost na autocestama i brzim cestama često pokazuje drugačiju sliku, kaže Mödlhammer.
Loše ponašanje poput ometanja, umora i nedovoljne sigurnosne udaljenosti česti su uzroci nesreća.
ASFINAG stoga koristi opcije prikaza teksta na autocestama kako bi duhovito skrenuo pozornost vozača na njihovo ponašanje. Tekstualni prikazi programirani su tako da važne aktualne informacije uvijek imaju prioritet. U slučaju nesreća, zastoja u prometu, zatvaranja ili upozorenja vozača u krivom smjeru, ove se poruke prve pojavljuju.
