Nakon završetka Drugog svjetskog rata, njemački liječnik, Klaus Märtens, izumio je kvalitetne i prilično čvrste čizme. Od tada su postali sastavni dio pop i counter kulture. Sada se u rujnu otvara Dr. Martens trgovina u Beču. Gdje točno – ostaje tajna. Već je poznato da se traže zaposlenici.

Čizme imaju apsolutni kultni status na skinhead sceni, u punku, na wave i dark wave sceni, na EBM sceni te također na BDSM i kink sceni. Čizme sa svojim nepogrešivim izgledom zapravo imaju vrlo opuštenu priču o porijeklu.

“Rat je završavao i svi su izjurili van i počeli pljačkati. Ali dok je većina ljudi tražila dragocjenosti poput nakita i krzna, ja sam našao posljednje, nešto kože, igala i konca za šivanje i napravio si par čizmi koje sam smislio”, kaže izumitelj Klaus Märtens. Prva tvornica Doc Martens otvorena je u Münchenu već 1952. jer su cipele “Dr Märtens” bile toliko popularne, a potražnja velika, piše Heute.

Uskoro su se čizme vrlo dobro prodavale radnicima. Zato što su potplate bile neosjetljive na ulje, benzin i kiseline. Brzo su stekle popularnost kao radne čizme među vojnicima, poštarima, policajcima i tvorničkim radnicima. Popularnost je rasla i nastavila se nesmanjenom brzinom.

Pravi hit među radničkom klasom

Ubrzo je njemački liječnik Märtens prodao licencu Engleskoj. Čizma je tada dobila zakrivljenu “kožnu kapu” na prstima i žuti konac za šivanje. Ovaj žuti konac je i dalje zaštitni znak Dr. Martens – a 1. travnja 1960. godine osnovan je Dr. Martens nešto drugačijeg izgleda kao čizma s osam rupa za vezice.

Onaj tko Dr. Martens pogurao na političku arenu 1960-ih bio je Tony Benn, socijalist u britanskom parlamentu. Činjenica da se zauzimao za prava radnika i sindikata učinila je cipelu s ovom političkom težinom ikonom radničke klase i njezinih simpatizera – s jedne strane. S druge strane, visoko je cijenili i nasilni desničarski ekstremisti.

Cipela se sada može kupiti u raznim veličinama, visinama i bojama, ali karakterističan oblik nije mijenjan od 1960-ih godina. Usput, čizme se više ne proizvode u Engleskoj i Njemačkoj. Proizvodnja je sada u Aziji. To nije utjecalo na popularnost. Čizma je i ostala popularna do danas!

Jedan 25-godišnjak u okrugu Tulln naslutio je veliki biznis u obnovljivim izvorima energije: prema optužnici, Hrvat se predstavljao kao “izvođač radova na struji i grijanju” i obećavao velike usluge poput “instalacije klima uređaja, fotonaponskih i sustave toplinskih pumpi ili čak podno grijanje“. No te poslove nije odradio ili ih je samo djelomično napravio.

Također je sam naručivao robu, poput baterija ili uređaja za pohranu, a da je nije platio. Poreznoj upravi također nije platio porez. Ukupno je od svibnja do listopada prošle godine ukrao više od 175.000 eura.

I to mu nije bio prvi put, naime mladić je u veljači prošle godine nepravomoćno osuđen na tri mjeseca zatvora zbog malverzacija i teških prijevara – već tada se predstavljao kao tehničar toplinskih pumpi i klima uređaja.

25-godišnjak je pravomoćno osuđen na 21 mjesec zatvora na regionalnom sudu u St. Pöltenu zbog teške prijevare.

Tijekom nedavne inspekcije otkriven je ilegalni radnik na gradilištu u Beču-Margareten. Muškarac je izvodio radove žbukanja u stubištu, a nije imao važeće dokumente o prebivalištu. Nije bio jedini: Dok su policajci bilježili podatke o osumnjičeniku, uslijedilo je iznenađenje. Uhvaćena su još dva “ilegalna radnika” koji su se skrivali na terasi zgrade.

Muškarci su financijskim policajcima dali albanske putovnice. Kao i njihov kolega, u Austriji nisu imali adresu prijave i radnu dozvolu. Susjed je policajcima prijavio sumnjive aktivnosti na krovu gradilišta. Tamo su službenici zatekli još jednog albanskog državljanina koji također nije imao valjanu radnu dozvolu.

Susjed je prijavio još jednu osobu, nakon čega su službenici zatražili dron. Ubrzo nakon toga dron se dignuo iznad kuće u Margaretenu. Uz pomoć letjelice otkriven je još jedan ilegalni radnik. Skrivao se iza izbočine u zidu.

Prisutna imigracijska policija obavijestila je Savezni ured za useljeništvo i azil koji je naredio uhićenje petorice albanskih radnika. “Radnici na crno” bez boravišne i radne dozvole odvedeni su u policijsko zadržavanje.

“Uspješna operacija u petom okrugu pokazuje učinkovitost modernih tehnologija nadzora i važnost suradnje između vlasti. Naši službenici financijske policije bore se protiv rada na crno i osiguravaju poštivanje naših zakona. Ova operacija služi kao savršen primjer kako možemo koristiti tehnologiju i… Suradnja u provedbi našeg zakona o tržištu rada,” rekao je ministar financija Magnus Brunner (VP) o uspješnoj operaciji.