Austrija
Svake godine u Austriji nedostaje do 3.000 medicinskih sestara
Kako bi se održala trenutna situacija u sektoru skrbi, do 2050. bit će potrebno gotovo 200.000 osoba za njegu. To je rezultat ažurirane prognoze potražnje za medicinskim sestrama iz Health Austria (GÖG) predstavljene u srijedu. Usporedite li sadašnji broj završenih tečajeva osposobljavanja u užem sektoru skrbi i potražnju do 2050., razlika je i do 3.000 ljudi godišnje.
Još 2019. godine GÖG je predstavio prognozu potražnje do 2030. godine. To je sada ažurirano i nastavit će ažurirati se do 2050. Umirovljenja (“potrebe za zamjenu”, oko 108.000 ljudi) i demografski razvoj (“dodatne potrebe”, oko 88.000 ljudi) uzeti su u obzir s jedne strane, rekla je autorica studije Brigitte Juraszovich, zamjenica voditelja zdravstvenih profesija i dugotrajne skrbi odjelu na GÖG.
Moguća emigracija ili fluktuacije osoblja nisu uključeni u zahtjev za zamjenu zbog nedostatka podataka. “Stoga su ove brojke apsolutno donja granica”, stoji u prognozi.
Studija je uključivala osoblje u bolnicama, uključujući ustanove za rehabilitaciju, kao i u stacionarnoj, dnevnoj i mobilnoj dugotrajnoj njezi. Međutim, osoblje u medicinskim ordinacijama i ustanovama za osobe s invaliditetom, kao i slobodnjaci ili ljudi u nastavi i istraživanju ili u školama i socijalnom osiguranju, nisu bili primljeni. Sveukupno, to rezultira kumulativnim dodatnim zahtjevima od oko 51.000 ljudi do 2030., 120.000 ljudi do 2040. i 196.500 ljudi do 2050.
Trenutna prognoza za 2030. gotovo potpuno odgovara onoj predstavljenoj 2019., kaže Juraszovich. Međutim, vrhunac koji se zapravo očekuje za ovu i sljedeću godinu donekle je pomaknut. S jedne strane, to je rezultat prevelike smrtnosti starijih osoba u pandemiji Covida-19, ali s druge strane, manje je ljudi primljeno u ustanove za njegu tijekom tog vremena.
Ako se fokusirate samo na medicinsko osoblje u užem smislu, do 2030. svake će godine biti potrebno između 5.000 i 5.900 ljudi više. U prosjeku će od 2031. do 2040. biti potrebno 5.600 ljudi, a od 2041. do 2050. 6.200 ljudi.
Nasuprot tome, trenutno se u tim područjima obučava prosječno oko 5.100 ljudi. To zvuči kao gotovo potpuna pokrivenost potreba – ali treba uzeti u obzir činjenicu da trenutno samo oko 80 posto obučenih zaista ulazi u profesiju, rekla je Juraszovich.
Sve u svemu, ona stoga pretpostavlja da će biti potrebno ukupno 7.000 do 8.000 diplomanata godišnje – što rezultira godišnjim jazom od 2.000 do 3.000 ljudi.
Kao mjere za pokrivanje potreba, studija preporučuje, uz već poduzete mjere kao što su povećanje atraktivnosti i subvencije za obuku, zapošljavanje međunarodnog medicinskog osoblja i osoba koje mijenjaju karijeru. Potrebni su i bolji radni uvjeti ili, kako kaže studija, “mjere zadržavanja osoblja”.
Uz to treba povećati učinkovitost, primjerice korištenjem tehnologije i rasterećenjem medicinskog osoblja s administrativnim osobljem. U konačnici, također se morate usredotočiti na prevenciju, rekla je Juraszovich. Povećanjem zdravstvene pismenosti stanovništva mogla bi se smanjiti potreba za njegom.
Austrija
Ludwig zahtijeva: “Trebamo više policije u 10. bečkom kotaru!”
Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. Gradonačelnik Ludwig smatra federalnu vladu odgovornom i zahtjeva više policije u Beču.
Koja je svrha zone zabrane oružja koja se na Reumannplatzu provodi od početka travnja? Velika – ako pitate kancelara Karla Nehammera (ÖVP). Nedovoljno – ako pitate gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga (SPÖ).
Do sada je podneseno 190 prijava i oduzeto devet noževa. Diljem Beča bilo je čak 8.700 provjera i 940 prijava. Kao rezultat toga, zločini su ukupno smanjeni za oko 60 posto. Ali Ludwig sada tjera ljude da sjednu i obrate pozornost. Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. “Trebamo više policajaca u Favoritenu”, njegova je poruka. Čineći to, saveznu vladu poziva na odgovornost.
“Ne može biti slučaj da se velika četvrt poput Favoritena, s više stanovnika od Linza, mora zadovoljiti samo s polovicom policajaca. Nećemo odustati od svojih zahtjeva prema Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisao je gradonačelnik Ludwig.
Zapravo, potražnja nije nova. Čak i prije uvođenja zone zabrane oružja na Reumannplatzu, SPÖ Beč je pozvao na više policije u 10. kotaru. Prema podacima Ravnateljstva državne policije Beč, 410 policajaca još uvijek ima stalan posao u Favoritenu.
Podršku im u redovnom patrolnom radu, ali i u ključnim operacijama pružaju razne jedinice, kao što su pripravna jedinica, radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala, WEGA, jedinica policijskih pasa, službenici Državnog ureda kriminalističke policije ili Državnog prijevoza Odjel.
“Beč nije nesiguran, ali ovdje imamo mnogo međunarodnih organizacija i raznih federalnih institucija. Zato ima mnogo demonstracija na koje dolaze i ljudi iz inozemstva. Zato je bečka policija posebno izazovna”, kaže Ludwig obrazlažući svoj zahtjev za više policajaca u Beču, a posebno u 10. kotaru.
“U kotaru radi dovoljno policajaca koji osiguravaju javni red, mir i sigurnost”, kažu u bečkoj policiji.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
