Proračunski deficit Austrije veći je nego što se ranije mislilo. “Svi moraju dati svoj doprinos”, poručuje ministar financija. Evo što planira vlada.

Sada su na stolu konkretni podaci koji potvrđuju da je proračunska rupa Austrije još veća nego što se pretpostavljalo. U ponedjeljak je Statistik Austria objavila službene brojke za savezne države, općine i socijalna osiguranja, koji se ubrajaju u ukupni deficit. Taj deficit sada iznosi zabrinjavajućih 4,7 % BDP-a.

To znači da je Austrija znatno iznad maksimalne granice deficita od 3 % propisane unutar Europske unije, tzv. “Mastrichtske granice”. Očekuje se da će Bruxelles zbog toga pokrenuti postupak zbog “prekomjernog deficita”.

Kako je deficit toliko narastao?

Razlog za ovakav rast deficita je jednostavan: država troši više nego što prihoduje. U 2024. godini državni prihodi porasli su za 4,9 %, dok su rashodi skočili za čak 8,8 %. To je rezultiralo povećanjem državnog duga za 22,6 milijardi eura, na ukupno 394,1 milijardu eura do kraja 2024. godine. Računica kaže da sada na svakog stanovnika otpada 42.849 eura duga, što je 5,6 % više nego prethodne godine.

“Svi će morati dati svoj doprinos”

Iako je iznos od gotovo 43.000 eura po stanovniku samo teoretski, građani će osjetiti posljedice kroz štedljive mjere koje vlada planira provesti. “Svi će morati dati svoj doprinos”, izjavio je ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ).

“Situacija je ozbiljna, stoga ćemo korak po korak poduzimati sve potrebne mjere za smanjenje deficita”, rekao je Marterbauer u službenoj izjavi vlade. Smatra da je moguće prevladati ovu krizu, podsjećajući na još veći deficit od 5,38 % tijekom bankarske krize 2009. godine: “Tada smo, odgovornim zajedničkim djelovanjem vlade i saveznih država, uspjeli smanjiti deficit. Uspjet ćemo i sada.”

Sepp Schellhorn, državni tajnik za deregulaciju i birokraciju (NEOS), bio je jasan: “Ovo neće biti nimalo lako za nikoga.”

Nema dodatnog paketa štednje

Za ovu godinu planirane su uštede i povećanje prihoda u ukupnom iznosu od 6,4 milijarde eura. Unatoč većem deficitu, vlada za sada ne planira dodatne mjere štednje. “Držimo se jasno zacrtanog proračunskog puta”, naglasila je državna tajnica za financije Barbara Eibinger-Miedl (OVP).

Vlada sada želi potaknuti gospodarski rast kako bi povećala porezne prihode i stabilizirala državne financije. “Potrebna nam je zajednička akcija savezne vlade, saveznih država i općina”, poručuje Eibinger-Miedl.

Ipak, ostaje pitanje hoće li planirane mjere biti dovoljne ili će se deficit nastaviti povećavati, što bi moglo dovesti do dodatnih fiskalnih restrikcija u budućnosti.

Austrija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je odlučila suspendirati pravo na okupljanje obitelji migranata, kako bi se “zaštitila” od velikog priljeva migranata posljednjih godina. Ova mjera bit će uvedena do svibnja 2025., a trajat će šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do svibnja 2027. godine.

Ministrica za integraciju, Claudia Plakolm, objasnila je da su kapaciteti zemlje za prihvat migranata dosegnuli svoje granice te da vlada želi zaštititi austrijski zdravstveni i obrazovni sustav, kao i tržište rada, donosi Index.hr.

Također, konzervativna zastupnica naglašava da vjerojatnost uspješne integracije migranata opada s povećanjem broja dolazaka, jer mnogi migranti imaju poteškoća s učenjem njemačkog jezika, pronalaženjem posla i uklapanjem u obrazovni sustav.

Odluka dolazi u kontekstu strožih migracijskih politika u nekoliko država članica EU-a, a reakcije na ovu odluku su podijeljene. Organizacije za ljudska prava kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije dokazano da postoji izvanredna situacija koja bi opravdala obustavu okupljanja obitelji migranata.

Mladi 24-godišnjak radio je godinu i pol dana na recepciji fitness centra u okrugu Gänserndorf, a kada je odlučio napustiti posao, ostao je čekajući isplatu neisplaćenih dugova. Više od mjesec dana nakon što je prestao raditi, posljednja plaća, proporcionalni godišnji odmor i naknada za neiskorišteni odmor još uvijek nisu bili isplaćeni, iako je obračun već bio napravljen.

Radnik se obratio radničkoj komori (AK) u Donjoj Austriji koja je intervenirala kod poslodavca kako bi se iznos konačno isplatio. Iako su prvi iznos i proporcionalni godišnji odmor isplaćeni, na obračunu je nedostajao iznos za božićnicu, zbog čega je bilo potrebno ponovno intervenirati. Na kraju je mladi radnik uspio dobiti svih svojih 4.300 eura.

Predsjednik radničke komore Donje Austrije, Markus Wieser, naglasio je kako je ovaj slučaj ukazao na važnost pomoći koju radnička komora pruža radnicima u ostvarivanju njihovih prava.