Austrija
Spar, Hofer i Lidl u Austriji mijenjaju izgled svojih računa, iza svega humana gesta
Od sada će računi na blagajnama u supermarketima Spar, Lidl i Hofer izgledati nešto drugačije. a također i u diskontu Lidl. Naime, računi sa kase će biti izdavani s brojevima za hitne slučajeve telefonske linije za pomoć ženama protiv nasilja, broj centra za zaštitu od nasilja i broj telefonske linije za hitne slučajeve.
Pozadina je kampanja “16 dana protiv nasilja nad ženama”, koja ima za cilj podizanje svijesti “za rješavanje razmjera i različitih oblika nasilja nad ženama” i “da je nasilje nad ženama i djevojčicama, kao kršenje temeljnih ljudskih prava, sve više i sve više ima trajne posljedice kako za same pogođene, tako i za društvo u cjelini”, poručili su iz Ureda saveznog kancelara.
U Austriji je samo ove godine počinjeno 25 ubojstava žena i 40 pokušaja ubojstava ili teških djela nasilja nad ženama. U suradnji između Ministarstva žena i MUP-a, Federalnog ureda kriminalističke policije i strukovnog udruženja, sada i supermarketi daju primjer. “Mnoge žrtve nasilja ne znaju kome se mogu obratiti u hitnim slučajevima. Potreban je jednostavan pristup tim informacijama. Zato Lidl Austrija i ove godine sudjeluje u informativnoj kampanji “16 dana protiv nasilja nad ženama” godine”, stoji u priopćenju tog lanca supermarketa.
Do 10. prosinca 2023. kupci će na Lidlovim novčanim računima pronaći brojeve za hitne slučajeve za „Liniju za pomoć ženama protiv nasilja“, „Centar za zaštitu od nasilja“ i „Hitni telefon za žrtve austrijskog pravosuđa“ – i na papirnatom računu i na digitalnom računu u aplikaciji Lidl Plus. “Na taj način pogođeni dobivaju brzu pomoć pri svakodnevnoj kupnji i odmah znaju kome se obratiti”, kaže Lidl. Broj ukratko: telefonska linija za pomoć ženama protiv nasilja – 0800-222-555, centar za zaštitu od nasilja – 0800-700-217 i linija za pomoć žrtvama austrijskog pravosuđa – 0800-112-112.
16 dana protiv nasilja nad ženama obuhvaćaju razdoblje od 25. studenog – Međunarodnog dana sjećanja na sve žene i djevojke žrtve nasilja – do 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
