Društvo u Austriji je sve starije, a u sljedećih nekoliko godina generacija s najvećim natalitetom odlazi u mirovinu. Očekuje se da će do 2060. godine gotovo trećina stanovnika Austrije biti u dobi za mirovinu, što će utjecati i na mirovinski sustav.

Samo u sljedećih pet godina sredstva koja savezna vlada ulaže u mirovinsko osiguranje povećat će se za više od 70 posto – s 12,7 milijardi eura (2022.) na 21,8 milijardi eura (2028.). To je povećanje od 71,6 posto, izračunato je u izvješćima. Razlozi za to općenito su ohrabrujući: sve duži životni vijek generacije baby boomera uzrokuje porast broja umirovljenika s 1,99 na 2,15 milijuna.

Raste i prosječna mirovina s 1319 eura na 1870 eura. Za to postoji i jednostavan razlog: tko sada ode u mirovinu, dobro je (i) dugo zarađivao. Čak se i jaz između muških i ženskih mirovina polako smanjuje. Također i broj minimalnih umirovljenika. Osim toga, povećanje mirovina ubuduće će u prosjeku biti znatno veće od onog u osnovici doprinosa.

Posebno dobro ide državnim službenicima: njihova će prosječna mirovina do 2028. porasti s 3290 eura na 3988 eura. Prema izvješću, savezni će rashodi također porasti s 14,2 milijarde na 17,5 milijardi eura godišnje – što bi bilo povećanje od 22,5 posto. No, samo 2,5 milijarde dolazi kroz doprinose. Jer državna služba se i dalje smanjuje. Na svakog aktivnog državnog službenika sada dolazi 2,6 umirovljenih državnih službenika.

I dok su podaci za ministra financija i proračun vjerojatno alarmantni, stručnjaci u Radničkoj komori slažu se da će rast troškova mirovina do 2028. ostati u okvirima očekivanog. Stoga nema razloga za povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina – kako je predložio ministar socijalnih pitanja Johannes Rauch.