Austrija
Tko ima pravo na klimatski bonus od 500 eura

Internetom trenutno kruže lažne tvrdnje vezane uz pravo na klimatski bonus od 500 eura. Provjera činjenica pokazuje da se potvrda odnosi na glavno prebivalište u Austriji, a ne na državljanstvo.
Nedavno je potaknula rasprave o tome da tražitelji azila i zatvorenici također dobivaju klimatski bonus u Austriji. Ponekad se istina pomiješala s neistinom. U jednoj objavi na Facebooku, tvrdi se da je 500 eura dobio i sirijski vozač kobne prometne nesreće u Beču. S druge strane, na Telegramu je postala viralna tvrdnja da žene koje žive u ženskim skloništima nemaju pravo.
Stanovnici Austrije koji ne posjeduju državljanstvo imaju pravo na klimatski bonus ako zakonito borave u Austriji i imaju glavno prebivalište na saveznom području šest mjeseci. Vozač smrtonosne prometne nesreće stoga ne potpada pod odredbe klimatskog bonusa – bio je u Beču kao turist. Žene koje žive u skloništima za žene naravno imaju pravo na klimatski bonus.
U dopisu uredniku Kronea autor je ogorčen što su, osim Sirijca osumnjičenog za smrtonosnu prometnu nesreću u Beču, i Afganistanci protiv kojih je pokrenut proces za smrt 13-godišnjakinje Leonie, kao i Tunižanin osumnjičen za dvostruko ubojstvo u Beču dobili klimatski bonus. “I svaki od tih kriminalaca dobiva 500 eura od gospođe Gewessler jer su u Austriji”, piše u pismu.
Klimatski bonus će 2022. dobiti svatko tko ima glavno prebivalište u Austriji najmanje šest mjeseci (najmanje 183 dana) u skladu sa Zakonom o registraciji, bez obzira na državljanstvo. Kao što se može vidjeti u odjeljku 2. Zakona o klimatskim bonusima, bonus se isplaćuje samo neaustrijskim državljanima “ako se pridržavaju odredbi Zakona o nastanjivanju i boravku ili odredbi Zakona o azilu iz 2005..”
26-godišnjak iz Sirije, koji je skrivio smrtonosnu prometnu nesreću u centru Beča u rujnu 2022., ne potpada pod odredbe klimatskog bonusa. Prema navodima policije, on je bio turist u saveznoj prijestolnici, a već dugi niz godina živi u Belgiji. Ministarstvo zaštite klime odgovorilo je agenciji APA na upit o vozaču: “Jasno je da turisti nemaju glavno prebivalište u Austriji i stoga ne mogu dobiti klimatski bonus.”
Teško je utvrditi imaju li pravo na klimatski bonus Afganistanci ili Tunižani osumnjičeni za dvostruko ubojstvo u Beču. U vezi s 49-godišnjim Tunižaninom u medijskim se napisima spominje adresa stanovanja, što bi upućivalo na to da je prijavljen u Austriji. Za prijavu mjesta boravka u Austriji potreban je legalan boravišni status u Austriji, koji je pak – uz dovoljno trajanje – preduvjet za bonus.
Ministarstvo zaštite klime nema podatke o točnom boravišnom statusu pojedine osobe, što znači da se ne može baviti navedenim slučajevima: “Relevantni podaci za to dolaze iz središnjeg registra stanovnika. Jesu li osobe državljani Europske unije koji imaju austrijsko državljanstvo ili drugu boravišnu dozvolu nije relevantno za isplatu prema zakonu. Ni o tome nemamo nikakvih podataka”, rekao je glasnogovornik za APA-u. Iz MUP-a također ne mogu odgovoriti kojim će osobama biti isplaćen klimatski bonus i ispunjavaju li pojedinci uvjete jer to nije njihova odgovornost.
S druge strane, nema sumnje da se klimatski bonus isplaćuje ženama koje žive u austrijskim skloništima za žene. U zakonskom tekstu nema proturječnih odlomaka ili iznimaka. Dakle, i ovdje vrijedi da svatko tko je imao glavno prebivalište u Austriji najmanje šest mjeseci 2022. godine ima pravo na zahtjev.
Glasnogovornica Udruge autonomnih austrijskih skloništa za žene (AÖF) na upit je izvijestila APA-u da, po njezinom mišljenju, “žene koje žive u skloništima za žene općenito imaju pravo na normalan klimatski bonus.”
Udruga skloništa za žene iz Beča također je rekla za APA-u da žene u skloništima za žene imaju pravo na 500 eura “od strane vlasti”. Oni ili prebacuju novac na račun ili šalju bonove na svoje glavno prebivalište. “Međutim, mnoge žene ostaju prijavljene u bračnom domu kako ne bi izgubile pravo na dom. Ako (nasilni) suprug zadrži povratnicu RSA ili se nekako prikrade vaučerima, može se dogoditi da žene nisu primile vaučere “.
U takvom slučaju, morali bi poduzeti mjere kako bi osigurali da žena to učini. To je onda opet “problem unutar nasilnog odnosa, a ne problem vlasti”. Mnoge njezine žene već su dobile klimatski bonus te nije bilo posebnih problema.

Austrija
Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena

Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.
U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.
Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.
Helikopter uključen u potragu
Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.
Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.
Austrija
Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio

Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.
Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.
Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.
Najveća pogreška
“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.
“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.
Kritika prema planiranom istražnom odboru
Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.
Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”
Austrija
Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili

Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.
Opasne brzine na Salzburgerstraße
Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.
191 km/h u zoni od 70 km/h
Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.
Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.
Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola
Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.
You must be logged in to post a comment Login