Austrija
Burna rasprava Nacionalnog vijeća o obveznom cijepljenju
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/04/rauch-1-e1648965979250.jpg)
Nacionalno vijeće održalo je danas burnu raspravu povodom referenduma o uvjetu cijepljenja protiv koronavirusa. Sljedeći tjedan trebala bi biti donesena odluka hoće li se obvezno cijepljenje ukinuti tijekom ljeta. Razmjena ‘udaraca’ nastala je između ministra zdravstva Johannesa Raucha (Zeleni) i FPÖ-a.
Naime, kršenje Zakona o obveznom cijepljenju trebalo se početi kažnjavati od sredine ožujka. No, prema preporuci skupine stručnjaka, obvezno cijepljenje obustavljeno je do 1. lipnja. Ministar zdravstva Rauch može narediti daljnju suspenziju na tri mjeseca – za to je potrebna suglasnost glavnog odbora Nacionalnog vijeća. Rauch u četvrtak nije dopustio Parlamentu da vidi kako bi mogla izgledati budućnost obveznog cijepljenja.
No, apelirao je na “uzmite na znanje” da cijepljenje protiv koronavirusa ne štiti od zaraze novim varijantama, ali “dokazno štiti od završetka na odjelu intenzivne njege, zaraze dugim oblikom koronavirusa ili teškog oblika obolijevanja”. “Tako je to, to je sada razina znanja u cijelom svijetu”, rekao je u smjeru zastupnika FPÖ-a, koji su na sebe skrenuli pozornost zezanjem.
U Portugalu su varijante Omikrona BA.4 i BA.5 izazvale nagli porast broja zaraženih. Rauch je naveo da je “potrebno pristupiti situaciji s određenim stupnjem opreza, uz sve želje za normalnošću i prestankom pandemije”. Zato se i ministarstvo s planom mjera “ozbiljno” priprema za jesensko-zimsku sezonu.
Što se tiče preopterećenja zdravstvenog sustava, što je FPÖ u raspravi više puta demantirao, Rauch se obvezao da će u budućnosti više pažnje posvetiti opterećenju osoblja. Procjena situacije s koronavirusom sve se više mora temeljiti na tome kako se osoblje u bolnicama, staračkim domovima i domovima za umirovljenike bori s pandemijom.
U Parlamentu se raspravljalo o referendumskom pitanju “Obvezno cijepljenje: striktno NE”, koji je podržalo oko 269.000 stanovnika Austrije s pravom glasa, odnosno 4,23 posto.
Taj je zahtjev u Parlamentu podržao samo FPÖ. Brojni govornici iz te oporbene stranke pozvali su na ukidanje Zakona o cijepljenju – kritizirajući zadiranje u temeljna prava i ukazujući na ograničen učinak („u najboljem slučaju samo zaštita od teških bolesti“) kao i sumnje u sigurnost cijepljenja.
Glasnogovornik za zdravstvo FPÖ-a Gerhard Kaniak zapitao se je li potreban “opći zahtjev za cijepljenje” te je sam ponudio odgovor na to pitanje s pogledom uperenim prema Rauchu: “Ne, ne treba nam.”
Ostale stranke drugačije su reagirale. Referendum “ima za cilj igrati se s postojećim strahovima ljudi”, rekao je mandatar Ralph Schallmeiner (Zeleni). Od strane NEOS-a, Gerald Loacker smatrao je uzbudljivom “igru s izravnim demokratskim instrumentima” koju prakticiraju zagovornici – oni su također pokrenuli inicijativu za cijepljenje koja je pala ispod 100.000 potpisa potrebnih za parlamentarnu raspravu.
Glasnogovornik SPÖ-a za zdravlje Philip Kucher uputio je oštru kritiku na račun FPÖ-a – posebno zbog preporuke ivermektina kao lijeka protiv koronavirusa. Za to je potrebna isprika, istaknuo je. Josef Smolle (ÖVP) naglasio je da je zakon o cijepljenju “okvirni zakon” te da se tromjesečno donosi odluka o tome je li i dalje primjeren. Za to je osnovano neovisno povjerenstvo stručnjaka – a sljedeća odluka o tome hoće li zakon ostati suspendiran bit će već idući tjedan.
Ustavna ministrica Karoline Edtstadler (ÖVP) već je krajem travnja pretpostavila da će Komisija u svom izvješću krajem svibnja preporučiti još jednu suspenziju. Također je izrazila nadu da Vlada nikada neće morati uvesti obvezno cijepljenje. Nakon prvih cijepljenja u proljeće 2021. žurba je brzo splasnula. Kampanje cijepljenja austrijske vlade nije dovele do preokreta trenda.
Među stručnjacima se već neko vrijeme vode rasprave o alternativama obveznom cijepljenju. Epidemiologinja Eva Schernhammer, koja je i članica stručnog povjerenstva, zagovara obvezno cijepljenje u medicinskom području i u gerijatrijskoj skrbi.
Voditeljica Bioetičkog povjerenstva, Christiane Druml, poziva na usredotočenje na skupine poput zdravstvenih djelatnika, osoba starijih od 60 godina i visokorizičnih pacijenata svih dobnih skupina. Virologinja Dorothee von Laer također je predložila ograničavanje obveznog cijepljenja na osobe starije od 60 godina. Ministar zdravstva Rauch dosad je odbijao izdvajati pojedine skupine.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Nova austrijska vlada bi mogla ukinuti ORF porez
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/01/gis.jpg)
ORF porez na kućanstva bio je predmet mnogih kritika od svog uvođenja. Nova vlada mogla bi ga ukinuti od 2027. godine. Trenutno ORF naknada po kućanstvu košta najmanje 183,60 eura godišnje.
Od uvođenja 2024. godine, ORF pristojbu za kućanstvo (“ORF doprinos”) moraju plaćati sva kućanstva – neovisno o tome posjeduju li prijemni uređaj ili ne. Zbog toga često izaziva žestoke kritike stanovništva, zbog čega se FPÖ, primjerice, žestoko zalaže za njegovo ukidanje.
Ne samo tijekom izborne kampanje za Nacionalno vijeće, Slobodarska stranka obećala je ukinuti porez na kućanstva ako bude sudjelovala u vladi. To je ono što sada žele pokazati svojim biračima.
U pregovaračkom dokumentu za koalicijske pregovore između FPÖ-a i ÖVP-a, krajnji datum nameta na kućanstva sada je 31. prosinca 2026. To bi značilo da bi se ukinuo od 2027. godine. Međutim, ÖVP je ovu točku u pregovaračkom dokumentu označio “crveno” – tako da oko nje još nema dogovora.
Kad bi se ukinuo, ORF bi se financirao isključivo iz proračuna. Obveznici bi, pak, bili rasterećeni za najmanje 183,60 eura godišnje. Međutim, posebice s obzirom na trenutačno lošu proračunsku situaciju i potrebne uštede, bilo bi kontraproduktivno dodatno opterećivati proračun.
Naknada za kućanstvo ORF-a ostat će 15,30 eura mjesečno u 2025. godini. Uz to (kao i prije) postoje državni porezi u različitim iznosima ovisno o saveznoj državi. Ona je dakle između 183,60 i 240 eura godišnje.
Ove godine porez ne moraju plaćati sva kućanstva u Austriji. Primjerice, primatelji potpore “tzv. izravnanja” oslobođeni su naplate. Od početka godine visina standardne stope naknade iznosi 1.273,99 eura za samce i 2.009,85 eura za partnerske zajednice.
Austrija
Kickl želi snažno pooštriti politiku azila: “Cilj je nula”
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/06/010_AND1998-e1634117099596.jpg)
Prema pregovaračkim dokumentima koji su procurili, Herbert Kickl planira oštri pristup imigraciji i azilu. Sve se to nadovezuje i na posljednje podatke iz Danske.
Prema danskom ministru za useljeništvo Kaareu Dybvadu Beku, samo je 860 zahtjeva za azil odobreno prošle godine, što je “povijesno nizak broj” (s izuzetkom godine karantina 2020.). Podneseno je ukupno 2.300 zahtjeva u Danskoj o čemu je pisao austrijski “Heute”. Državu vodi socijaldemokratkinja Mette Frederiksen, koja je najavila da želi svesti broj zahtjeva za azilom na nulu.
Čelnik kluba FPÖ Herbert Kickl reagirao je na odgovarajući članak “Heute” na Facebooku. “Cilj azila je nula, kao naš za Austriju”, rekao je, iznoseći svoj koncept za tekuće pregovore vlade. Model Frederiksen opisao je kao “tvrđavu Dansku” i osvrnuo se na “izvrsne gospodarske odnose” Danske, koja vodi “aktivnu trgovinu s drugim zemljama EU ili SAD-om”.
Potom je otrovni postskriptum upućen njegovim potencijalnim partnerima: “Zašto predstavnici ÖVP-a uvijek govore da su stroge politike azila štetne za gospodarstvo? Danska dokazuje suprotno.”
Plavo-crna koalicija se u pregovorima pozabavila i pitanjem zaoštravanja domaće politike azila – o čemu svjedoči dokument na 223 stranice o 13 potpoglavlja o kojima se raspravljalo. Smjernica Podskupine 4 (Unutarnja sigurnost) je: “Savezna vlada zalaže se za najrestriktivniju moguću politiku azila, uzimajući u obzir ustavne mogućnosti.”
“Cilj ove savezne vlade je smanjiti ilegalnu migraciju na nulu.” Međutim, pristupi ÖVP-a i FPÖ-a ponekad se razlikuju kada je u pitanju postizanje cilja. FPO inicijativa da se izvanrednim zakonom suspendira pravo na azil još nije naišla na odobravanje Narodne stranke.
Rješenja bi mogla biti i kontrole na državnoj granici, pooštravanje zakona o azilu i imigraciji, proširenje mogućnosti oduzimanja statusa zaštite za one koji imaju pravo na azil (npr. kada su na odmoru u domovini), naknade u naravi umjesto novčanih naknada. Pregovarački partneri također se slažu da treba nastaviti s deportacijama u Siriju i Afganistan. Pregovori se nastavljaju ovaj tjedan.
Austrija
Od danas u prehrambenim proizvodima i prah od ličinki žutog crva brašnara
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2025/02/worms-4277522_640.jpg)
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je sigurnost ličinki tretiranih UV zrakama, čime je otvoren put njihovoj uporabi u prehrambenim proizvodima.
Europska komisija nedavno je ažurirala popis insekata i crva koji se mogu koristiti u prehrani unutar Europske unije. Tako će, uz već dostupne skakavce i cvrčke u prahu kao alternativne izvore proteina, tržište uskoro obogatiti i prah dobiven od cijelih ličinki velikog žutog brašnara (Tenebrio molitor). Prema novoj uredbi Europske komisije, koja stupa na snagu 10. veljače, ovaj prah moći će se dodavati raznim prehrambenim proizvodima namijenjenima prodaji na području EU.
Nova provedbena uredba Europske komisije uključuje prah ličinki brašnara na službenu listu nove hrane, reguliranu Provedbenom uredbom EU 2017/2470. Tijekom prvih pet godina od stupanja uredbe na snagu, ekskluzivno pravo na stavljanje ovog proizvoda na tržište imat će francuska tvrtka Nutri’Earth ili će to biti moguće uz njezino odobrenje. Ovaj prah namijenjen je upotrebi u širokom spektru proizvoda, uključujući kruh, peciva, kolače, tjesteninu, prerađevine od krumpira, sireve, mliječne proizvode te kompote od voća i povrća, pri čemu će morati zadovoljiti sve propisane standarde za sigurnost hrane.
Određeni europarlamentarci iz desnih političkih krugova pokušali su blokirati dodavanje ličinki na popis nove hrane, no Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila je njihovu sigurnost. Prema izvještaju Euronewsa, Bruxelles nastavlja s otvaranjem tržišta za proizvode nove generacije, a uskoro će u ponudi supermarketa biti i cijele ličinke žutog brašnara. Tvrtka Nutri’Earth podnijela je zahtjev za odobrenje prije pet godina, a sredinom 2023. EFSA je izdala pozitivno znanstveno mišljenje. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost glasao je 15. siječnja ove godine protiv prijedloga francuskog konzervativca Laurencea Trochua za blokiranje odobrenja, s 39 glasova protiv, 32 za i šest suzdržanih.
Glavni razlog za proširenje liste nove hrane je rastuća potražnja za prehrambenim proizvodima u kombinaciji sa sve manjim prinosima u poljoprivredi. U tijeku su i dodatni zahtjevi za odobrenje drugih izvora proteina, uključujući brašno od crne vojničke muhe (Hermetia illucens larvae), cijele, blanširane i osušene trutove medonosnih pčela (Apis mellifera), prah od kućnog cvrčka (Acheta domesticus), proteinsko brašno od svježih ličinki brašnastog moljca (Tenebrio molitor) te proteinski prah od ličinki malog brašnastog crva (Alphitobius diaperinus).
You must be logged in to post a comment Login