Connect with us

Ekonomija

Hrvatska druga najsiromašnija, Austrija treća najbogatija zemlja EU

Objavljeno

na

Europski ured za statistiku (Eurostat) objavio je listu potrošnje po glavi stanovnika u 2019. godini na razini Europske unije. Po tim podacima Hrvatska se nalazi pri samome dnu, dok je Austrija treća najbogatija zemlja EU.

Prema podacima Eurostat-a devet zemalja bogatije je od prosjeka EU. Najbogatija zemlja EU-a je Luksemburg s 35 posto potrošnje iznad europskog prosjeka, a slijedi ga Njemačka s 22 posto više, te Austrija koja se nalazi na trećem mjestu s 18 posto više od europskog prosjeka. Iznad prosjeka su još i Danska, Belgija, Nizozemska, Finska, Francuska i Švedska.

Rumunjska je 2015. godine po potrošnji sustigla Hrvatsku kada su obje zemlje bile na 56 posto prosjeka EU. Međutim, po zadnjim podacima Rumunjska je daleko ispred Hrvatske sa 79 posto prosjeka EU, dok je Hrvatska na 66 posto. Rumunjska se izjednačila s Poljskom, a iz sebe je ostavila Grčku, Estoniju, Latviju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku te Bugarsku. Po ovim podacima Slovenija je na 83 posto. Od Hrvatske je lošija samo Bugarska s 58 posto prosjeka EU.

Prema podacima Eurostat-a stanje u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini je još lošije nego u Hrvatskoj. Tako se Crna Gora nalazi na 60 posto prosjeka EU, Srbija je na 49 posto, dok je BiH na 41 posto prosjeka EU.

eurostat


Pero Bačić
Foto: eurostat.eu

Advertisement

Ekonomija

Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji

Objavljeno

na

Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.

Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.

Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.

Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.

Nastavi čitati

Ekonomija

Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta

Objavljeno

na

Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.

U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.

Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.

Nastavi čitati

Ekonomija

KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja

Objavljeno

na

By

Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.

Financijska injekcija u dvije rate

Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.

Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.

Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.

Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu

Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).

KTM traži investitore za dugoročni opstanak

KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.

Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.

Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja

KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.

Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.

Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.

Nastavi čitati
LM