Hrvatska
Zašto Hrvatska ne uvodi vinjete? Vozači bi uštedjeli, no ključ je rekordna zarada od cestarina
Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Estonija, Cipar, Danska, Malta, Luksemburg, Belgija i Nizozemska države su Europske unije koje ne naplaćuju vožnju osobnim automobilima svojim autocestama. Neke od njih naplaćuju samo određene tunele ili mostove.
To je odlično za sve njihove građane, ali i za sve koji putuju kroz njihove države. Ne samo da je vožnja autocestama besplatna nego nema naplatnih kućica i čekanja u prometnim špicama, prenosi Večernji.hr.
Države koje naplaćuju svoje autoceste, ali su riješile problem stvaranja gužvi na naplatnim mjestima fizičkim ili elektronskim vinjetama, jesu Austrija, Mađarska, Slovenija, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska i Švedska. Povijesna zarada Austrija je još 1997. godine uvela vinjete, koje su više od dva desetljeća bile u formi naljepnice koja se morala zalijepiti na vjetrobransko staklo, dok se danas može birati – naljepnica ili digitalna vinjeta. Na potpunu digitalizaciju vinjeta odlučila se Slovenija početkom 2022. godine.
Sada je kupovina vinjeta i njihovo korištenje još jednostavnije. Možete je kupiti putem interneta, kao i na benzinskim pumpama i drugim prodavaonicama, a više se ne mora lijepiti na staklo već se vezuje uz registarsku oznaku. Sustav elektronskih vinjeta sličan je i u ostalim spomenutim državama koje naplaćuju autoceste putem vinjeta. Primjerice, Švedska je od 2015. uvela vinjete, ali samo oko najvećih gradova poput Göteborga, Malmöa i Stockholma. Neke od država naplaćuju posebno određene tunele ili mostove.
Hrvatska zasad spada u skupinu država koje naplaćuju autoceste po dionici, a najviše ih, baš kao i Hrvatska, naplaćuje cestarinu tradicionalnim putem, plaćanjem na naplatnim kućicama. Uz Hrvatsku tu su još i Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Grčka, Poljska i Irska. Dakle, većina država koje, baš kao i Hrvatska, imaju snažan ljetni turizam. Pa zbog čega onda uz naplatu na naplatnim kućicama usporavaju promet u turističkoj sezoni i ne uvedu vinjete?
Razlog je vrlo jednostavan. Naplatom po dionici autoceste više se zarađuje. Hrvatska je lani imala povijesno naplaćenu cestarinu na autocestama, preko tri milijarde kuna. Ako se turist koristi autocestom od Zagreba do Splita, za povratnu cestarinu će platiti 53 eura. Dakle, za ukupno oko 800 km. Za taj se novac u Slovačkoj možete voziti gotovo cijelu godinu, jer godišnja vinjeta stoji 60 eura. Slovenska godišnja vinjeta, primjerice, stoji 110 eura. Dakle, koncesionari se, u Hrvatskoj su osim državnog HAC-a, još dva – Bina Istra (Francuzi) i AZM (Austrijanci), ne žele odreći zarade koja bi se sigurno smanjila uvođenjem vinjeta, koje bi za građane bile mnogo povoljnije, dijelom i zbog vraćanja kredita koje smo uzimali kada smo gradili autoceste.
Zbog toga se godinama najavljuje novi beskontaktni sustav naplate cestarine koji bi barem riješio gužve na naplatnim kućicama, kakav ima primjerice Poljska.Hrvatske autoceste su početkom travnja objavile natječaj za odabir izvođača za novi elektronički sustav naplate cestarine. Natječaj traje 60 dana, a rok za implementaciju sustava je dvije godine, pa naplatu putem DSRC sustava možemo očekivati do sredine 2025. godine. Takav se sustav koristi u Australiji, Čileu i Južnoj Africi. Procijenjena vrijednost nabave novog sustava naplate cestarine iznosi 100.000.000 eura, a većina bi se trebala povući iz EU fondova. Podsjetimo, još početkom 2019. je najavljeno uvođenje DSRC sustava naplate cestarine, koji se trebao uvesti 2022., no to se nije dogodilo. Novim sustavom će se naplaćivati cestarina na dva načina, ENC uređajima (obvezno za teška vozila) i pomoću portala s ugrađenim DSRC čitačima (Dedicated Short-Range Communications) i kamerama za detekciju prolaza vozila povremenih korisnika autocesta (ALPR sustav automatskog čitača registarskih oznaka), a plaćat će se putem registracija vozila prepaidom ili terećenjem kartice. One koji se žele “švercati” lovit će 74 automobila mobilnih jedinica.
Na svakoj će lokaciji na autocesti na kojoj je vozila potrebno prepoznati – na naplatnim točkama na autocesti i izvan autoceste – postojati portal s ugrađenim DSRC čitačima, koji će omogućiti komunikaciju s ENC uređajima ugrađenima u vozila. Portali će na naplatnim točkama imati i kamere za detekciju prolaza vozila povremenih korisnika autocesta. Sustav naplate e-vinjetama je jednostavniji, njegovo je uvođenje jeftinije, a za same građane bi cestarina bila jeftinija. No, Hrvatska se na to nije odlučila. –
Hrvatska
Detalji strašne nesreće na A1 kod Karlovca: Poginuo državljanin Ukrajine, kaznena prijava vozaču autobusa
Policija je objavila detalje jučerašnje prometne nesreće koja se dogodila na autocesti A1 kod Karlovca, u kojoj je smrtno stradao 43-godišnji ukrajinski državljanin. Nesreća se dogodila u 15:24 na vijaduktu Drežnik u smjeru juga, kada vozač autobusa, 62-godišnji muškarac s riječkim registarskim oznakama, nije prilagodio brzinu stanju i gustoći prometa.
Naime, zbog vozila koje je zbog kvara bilo zaustavljeno u desnoj prometnoj traci, vozač autobusa nije na vrijeme reagirao i udario je prednjim dijelom autobusa u osobni automobil austrijskih registarskih oznaka koji je bio ispred njega. Tim automobilom upravljao je 43-godišnji Ukrajinac, prenosi Index.hr.
Tragičan ishod nesreće Od siline udarca, osobni automobil je odbačen udesno u betonski zid vijadukta, a zatim se u zanošenju vratio na kolnik i zaustavio. Vozač automobila preminuo je na mjestu nesreće, dok nitko od putnika i vozača autobusa nije ozlijeđen.
Na vijaduktu gdje se nesreća dogodila, nema zaustavne trake, pa je vozilo koje je bilo u kvaru moralo stati u desnoj prometnoj traci. Očevidu je prisustvovao zamjenik županijske državne odvjetnice iz Karlovca.
Kaznena prijava vozaču autobusa Prema izvještaju Policijske uprave karlovačke, nakon završetka kriminalističkog istraživanja, 62-godišnji vozač autobusa bit će kazneno prijavljen zbog izazivanja prometne nesreće i bit će predan pritvorskom nadzorniku.
Zbog nesreće, promet na toj dionici autoceste bio je obustavljen do 19:15 sati.
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
You must be logged in to post a comment Login