Nova studija pokazuje da su namirnice u Austriji oko 13 posto skuplje nego u Njemačkoj. U strukovnoj udruzi odbacuju kritike o snažnim poskupljenjima hrane.
Iako su cijene znatno porasle, za to nisu krivi trgovci mješovitom robom, rekao je u emisiji direktor udruge Rainer Will. Umjesto toga, krivi su viši troškovi energije, financiranja, plaća i poljoprivrednih proizvoda.
Trgovačko udruženje vidi potrebu za djelovanjem u drugim sektorima. Opskrbljivači energentima do danas nisu prenijeli nedavni nagli pad cijena energenata na burzama na kućanstva ili trgovačka društva, stoji u pismu.
“Posebno međunarodni proizvođači robnih marki, koji su u posljednje vrijeme u mnogim slučajevima ostvarili dvoznamenkaste profitne marže, ali i mljekare i udružene tvrtke iz poljoprivredne proizvodnje moraju biti pozvani i uključeni u razjašnjenje konteksta trenutne situacije”.
Ministar za socijalna pitanja Johannes Rauch (Zeleni) najavio je u ponedjeljak da želi na sastanak pozvati predstavnike trgovine hranom. Visoka poskupljenja hrane su “neshvatljiva”, rekao je ministar. Još nema datuma sastanka, glasnogovornica FPÖ-a Dagmar Belakowitsch rekla je u emisiji da crno-zelena vlada obećava olakšanje koje će “nakon nekoliko medijskih objava odmah puknuti poput mjehurića od sapunice i tako će i ostati”.
Trgovačko udruženje poziva se i na studiju Agende Austria, prema kojoj su cijene hrane u Austriji tijekom godine porasle manje nego u većini drugih zemalja EU – rast cijena hrane od 14,6 posto bio je dakle znatno niži nego u Njemačkoj, ali i manje nego u susjednim zemljama Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj ili Sloveniji.
Cijene hrane u Austriji su 13 posto skuplje nego u Njemačkoj
Međutim, kada se gledaju apsolutni brojevi, slika se stavlja u perspektivu. Novo istraživanje Centra za istraživanje ekonomske politike (CEPR) pokazalo je da su cijene hrane u Austriji u prosjeku oko 13 posto skuplje nego u Njemačkoj. Ostavimo li po strani otprilike 14 posto svih proizvoda koji koštaju jednako u obje zemlje, marža je najčešće između 15 i 18 posto, pišu istraživači. Postoji jasan “učinak granice” i maksimiziranje profita prekogranične razlike u cijenama.
Autori studije Teresa Messner i Fabio Rumler (oboje OeeNB) i Georg Strasser (ECB) također pokazuju da austrijska topografija i udaljenosti ne igraju nikakvu ulogu. Jer unutar Njemačke i Austrije cijene su uglavnom ujednačene – nema diferencijacije ovisno o udaljenosti od granice. Nasuprot tome, cijene osjetno skaču na granici – čak i kod trgovačkih lanaca koji djeluju u obje zemlje. Studija zaključuje da trgovci namjerno određuju svoje cijene prema nacionalnim granicama, a ne prema drugim kriterijima.
Iako postoje jasne razlike u razini cijena, najnovije promjene cijena u prosjeku su na sličnoj razini. To ukazuje na slično visoku inflaciju.
Trgovačko udruženje pak vidi samo jedan način za ponovno snižavanje cijena: “Točnu subvenciju troškova energije”. Trgovačka poduzeća trenutno su zapela s višim troškovima energije, budući da je prva subvencija troškova energije bila “de facto čista subvencija industrijskih troškova”.
