Austrija
Treća godišnjica terorističkog napada u Beču
Danas se obilježava treća godišnjica napada u Beču u kojem su poginule četiri osobe, a više od 20 ih je ozlijeđeno, neki teško. Kao i prethodnih godina, žrtava će se državni vrh prisjetiti polaganjem vijenaca.
U četvrtak će kancelar Karl Nehammer (ÖVP) i vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) kao i gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) položiti dva vijenca na spomen-kamen na Desider-Friedmann-Platzu u središtu Beča. Bit će prisutni i ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP), ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP).
Dvadesetogodišnji islamist otvorio je vatru oko tog trga prije tri godine. Kako je tamo dospio, je li djelovao sam i kako je svoje planove mogao tajiti od Ureda za zaštitu Ustava predmet je političkih i pravosudnih istraga posljednjih godina.
Početkom veljače 2023., nakon višetjednog suđenja, šestorica muškaraca posljednji su put stala pred sud zbog pomaganja i poticanja na ubojstvo kao terorističko djelo i druga kaznena djela. Četvoricu od njih porota je proglasila krivima i osudila na 19 i 20 godina i dvije doživotne robije. Oni su navodno poticali atentatora na njegov plan.
Dvojica od njih navodno su posredovala u poslu s oružjem. Ipak, petorica od šestorice optuženika mogla bi se ponovno pojaviti pred sudom: zbog mogućih pogrešaka u pisanoj presudi i možda pogrešnih pravnih uputa, suđenje bi se moglo ponoviti u dijelovima. Srž optužbe – počinjenje terorističkih kaznenih djela u vezi s umiješanošću u ubojstvo – nije pogođena, naglasio je državni odvjetnik Martin Ulrich u odgovoru na zahtjev APA-e krajem rujna.
No greške su se dogodile i uoči suđenja koje se održalo nekoliko mjeseci kasnije. 32-godišnji Slovenac, koji je atentatoru navodno prodao pištolj i automatsku pušku Zastava, u svibnju je zbog kaznenog djela iz Zakona o oružju osuđen uvjetno na devet mjeseci zatvora zbog prodaje pištolja. No, više nije mogao biti odgovoran za isporuku zbog pogreške državnog odvjetništva. Tužiteljstvo je 2021. godine greškom prerano zatvorilo slučaj u koji je bio upleten Slovenac.
Zadić je tada najavila reviziju zakona o službi te jačanje unutarnjeg tehničkog nadzora i strukturne promjene u državnom tužiteljstvu u Beču. U utorak je Ministarstvo pravosuđa izjavilo za APA da je bečko državno odvjetništvo “poduzelo opsežne preventivne mjere kako bi spriječilo takve slučajeve u budućnosti i kako bi dodatno poboljšalo upravljanje kvalitetom”.
To uključuje „sveobuhvatnu senzibilizaciju voditelja grupa o tehničkom i službenom nadzoru“, senzibilizaciju državnih odvjetnika, pokretanje projektne skupine koja evaluira postojeće radne procese i po potrebi razvija daljnje prijedloge za poboljšanje, kao i „dalje proširenje sastanaka umrežavanja s dionicima relevantnim za sigurnost, kao što je Odjel za kriminalističke istrage.”
Međutim, ključni kontakt za ubojicu suočava se s deportacijom. Radikalnog islamističkog propovjednika Argjenda G. je u jesen 2022. Bečki regionalni sud pravomoćno osudio da je clan terorističke i zločinačka organizacije jer je napadača upoznao s ideologijom IS-a i intelektualnim alatima za svoje terorističko djelovanje. Kako je zajedničko istraživanje APA-e, “Standarda” i “Pulsa 24” otkrilo u kolovozu, BFA je pokrenuo mjere za prekid njegovog boravka, pogotovo jer se za Sjevernomakedonca kaže da nastavlja propagirati radikalne ideje i još uvijek je klasificiran kao “prijetnja”. ” od strane vlasti.
Nakon napada, savezna vlada je dobila kritike zbog nedostatka potpore žrtvama. Za neke ljude država nije pokrila troškove psihoterapijske podrške, a isplate odštete za pogođene bile su preniske. Ministarstvo socijalne skrbi objavilo je brojke u utorak. U 2021. godini – uz pomoć predviđenu Zakonom o žrtvama zločina (VOG) – osnovan je fond za žrtve terorizma s oko 3,5 milijuna eura. Iz ovih financijskih sredstava, pogođeni koji su primili slične isplate prema VOG-u dobit će dodatnu naknadu za bol i patnju u skladu s načelima građanskog prava.
Isplata se vrši putem organizacije za podršku žrtvama “Weißer Ring”. Do sada je 138 pogođenih osoba dobilo 374.000 eura prema VOG-u. Dodatnu novčanu pomoć iz Fonda za žrtve terorizma dobile su 104 osobe. Iz fonda je do sada isplaćeno ukupno 3,4 milijuna eura, što znači da je pred završetkom. “Čak i ako se patnja prouzročena terorističkim napadom ne može popraviti, podržali smo žrtve i njihove preživjele dodatnom pomoći iz Fonda za žrtve terorizma”, rekao je ministar Johannes Rauch u priopćenju za javnost.
Austrija
Austrija kreće u borbu protiv ‘lažnih firmi’
Ministarstvo financija dalo je na reviziju novi paket zakona za borbu protiv lažnih tvrtki. Korištenje fiktivnih tvrtki za prikrivanje novčanih tokova i izbjegavanje poreza “dovelo je do velikih izazova za financijsku upravu” posljednjih godina, reklo je ministarstvo u odgovoru na nacrt zakona. Od 2014. godine broj identificiranih fiktivnih tvrtki porastao je s 44 na više od 150 u 2023. godini.
Kako navode u Ministarstvu financija, cilj je paketa zakona ranije identificirati fiktivne tvrtke i poduzimati dodatne mjere kako bi se prevaranti mogli ranije i cjelovitije sankcionirati. Ministarstvo očekuje da će planirani Zakon protiv prijevara Dio I i Dio II generirati dodatne porezne prihode od 60 milijuna eura godišnje.
Zakon o borbi protiv prijevara iz 2024., dio I, mijenja Zakon o financijskim zločinima, Savezni zakon o osnivanju Ureda za borbu protiv prijevara, Zakon o općem socijalnom osiguranju i Zakon o zajedničkim standardima izvješćivanja. Razdoblje pregleda završava 21. svibnja.
“Lažne tvrtke, organizirani rad na crno i pranje novca prijete velikim dijelovima legalne ekonomije”, komentirao je ministar financija Magnus Brunner u priopćenju za javnost o nacrtu zakona. “Borba protiv lažnih tvrtki i nezakonitih poslovnih praksi u središtu je naših napora da učinkovito suzbijemo društvene prijevare”, rekao je ministar rada i gospodarstva Martin Kocher (ÖVP).
Lažne tvrtke često izdaju fiktivne fakture koje plaćaju takozvane prolazne tvrtke. Čim novac sjedne na račun, on se briše i zatim kao crni novac predaje tvrtki koja zapravo izvodi posao. Osim toga, koriste se fiktivni računi za netočno naplaćene pretporeze. Na temelju izvješća Savezne kriminalističke policije o sumnji u pranje novca, Ured za borbu protiv prijevara pretpostavlja neobjašnjivi odljev gotovine u iznosu do 800 milijuna eura godišnje preko fiktivnih tvrtki.
Ta sredstva bi se koristila za isplatu neprijavljenih ili djelomično neprijavljenih plaća, a također bi se namjerno smanjivala dobit i omogućilo izvlačenje i prebacivanje dobiti. Prema procjenama nadležnih, time nastaje šteta od nekoliko stotina milijuna eura zbog neplaćanja poreza i doprinosa.
U sklopu I. dijela Zakona o suzbijanju prijevara planiraju se brojne mjere za borbu protiv fiktivnih tvrtki: Između ostalog, predviđena je kazna do 100.000 eura za izradu i korištenje fiktivnih i pokrića faktura. Ubuduće bi fiktivne tvrtke i sumnjivi slučajevi fiktivnih tvrtki, kao i druge radnje prijevare također trebale biti uključene u bazu društvenih prijevara, a služba za tržište rada također bi trebala imati pristup bazi društvenih prijevara u budućnosti. Nadalje, planirana je opsežnija odgovornost klijenta za potraživanja naknada zaposlenika u slučaju namjernog ili krajnjeg nemara uključivanja fiktivnih tvrtki.
Austrija
Spetakularno spašavanje u katedrali sv. Stjepana u Beču
Turist u Beču morao je biti spašen s velikih visina u petak poslijepodne. Iznenada se srušio na putu do vrha južnog tornja katedrale svetog Stjepana. Prisutni su alarmirali hitnu pomoć.
Uspjeli su muškarcu pružiti hitnu medicinsku pomoć u južnom tornju. Vienna Rescue Rope Technology Group i vatrogasna služba za spašavanje na visinama tada su zajedno radili kako bi pomogli 76-godišnjaku u nevolji.
Turist je htio posjetiti prostoriju tornja, ali je imao zdravstvenih problema na visini od 70 metara na južnom tornju. Vatrogasna postrojba postavila je sidrište za čovjeka da se spusti užetom u katedralu. Pacijent je predan hitnoj pomoći na terenu i prebačen u bolnicu.
Vatrogasna postrojba bila je na licu mjesta s 22 hitne službe, a spasilačka ekipa bila je sa skupinom za tehnologiju užadi. Dodatne informacije, poput uzroka urušavanja, u početku nisu bile dostupne.
Austrija
Grad Beč će graditi novi bus terminal
Planirani međugradski autobusni kolodvor u Beču dospio je na naslovnice u jesen kada je investitor otkazao suradnju. Sada ga Wien Holding želi sam izgraditi.
Novi terminal je trebao biti izgrađen u Handelskai (Beč-Leopoldstadt). Investitorska grupa DBR trebala je financirati i realizirati projekt. U jesen 2023. grupa je razriješena odgovornosti i raskinut je ugovor.
Sada grad preuzima projekt u svoje ruke. Kako je za “Presse” objasnio gradski vijećnik za financije Peter Hanke (SPÖ), trenutno su u procesu dovršavanja koraka planiranja. To uključuje ishođenje građevinskih i drugih dozvola. Zatim žele započeti s radom “što je brže moguće” i “brzo” provesti projekt.
U budućnosti će projekt provoditi Wiener Lageentwicklung GmbH, podružnica u stopostotnom vlasništvu Wien Holdinga. Odbor za financije već je odlučio o projektu, a čak je i ÖVP glasao za njega. Trenutno nedostaje samo odluka Gradskog vijeća Beča, no to je više formalnost.
Međugradski autobusni kolodvor realzirat će se u znatno smanjenoj verziji u odnosu na prvotne planove. Osim izgradnje terminala, prvotni planovi investitora također su uključivali trgovački centar i hotelski toranj za revitalizaciju lokalne četvrti. Oni se više ne spominju u novim planovima, fokus je samo na autobusnom kolodvoru, prenosi Presse.
Svi rizici izgradnje sada su na teretu grada i poreznih obveznika. Hanke pokušava umiriti: “Da, Wien Holding mora sam financirati projekt. Međutim, međunarodni autobusni kolodvor nije pretjerano velik da zahtijeva poseban pristup.” Novi autobusni kolodvor trebao bi krenuti s radom tek 2025. godine, godinu dana kasnije – konkretni detalji i troškovi još nisu poznati. No, vjerojatno će biti skuplji nego što se prvotno očekivalo.
