Tvrtke u Austriji ponovno se sve više oslanjaju na rad na određeno vrijeme. Činjenica da je trajanje radnog odnosa sve kraće može postati problem, posebno za mlade punoljetne osobe. Stručnjaci upozoravaju na spiralu kratkotrajnog zapošljavanja i nezaposlenosti – s neizbježnim nedostacima u kasnijem profesionalnom životu.

Prema podacima Radničke komore (AK) Austrije, svako treće radno mjesto u Austriji je privremeni posao, dok prosječna dužina radnog odnosa istovremeno pada. U razgovoru za ORF.at, Thomas Grammelhofer, stručnjak za privremeni rad u sindikatu PRO-GE, upozorava da to može posebno mladim odraslim osobama otežati početak karijere.

U veljači je oko 30.500 od oko 119.000 slobodnih radnih mjesta prijavljenih austrijskom zavodu za zapošljavanje (AMS) bilo privremeni poslovi. Lider je Štajerska, gdje je AMS-u prijavljeno 17.796 slobodnih radnih mjesta, od čega je 6.375 radnih mjesta na određeno vrijeme, a to je udio od oko 35 posto. Iza toga je Gornja Austrija, gdje su oko 10.000 od oko 30.000 slobodnih radnih mjesta ponudile agencije za privremeni rad.

Pod privremenim radom podrazumijeva se radni odnos u kojem je zaposlenik zaposlen kod agencije za privremeni rad (zajmodavca kadrova) koja ga privremeno posuđuje drugim tvrtkama. Sektori koji se tradicionalno oslanjaju na privremeni rad su proizvodnja i tehnologija, no posljednjih godina dodana je i trgovina. Međutim, praktički nema industrije koja ne koristi privremeni rad, kaže Grammelhofer.

Pokrivanje radnih vrhunaca u vlastitoj tvrtki privremenim radom je “svrha i originalna ideja privremenog rada”, kaže Grammelhofer. Bilo bi problematično ako tvrtke koriste privremeni rad kako bi zaobišle ​​standardne radne odnose. “Korištenjem privremenog rada, tvrtke prenose rizik da nemaju dovoljno narudžbi na zaposlenike”, kaže Grammelhofer.

Također treba zamijetiti da neke tvrtke prvenstveno koriste agencije za privremeni rad za traženje osoblja. Prema Karlheinzu Snobeu, šefu štajerske službe za tržište rada, privremeni radnici ne bi bili pod troškovima osoblja u tvrtkama, već pod materijalnim troškovima: “Sat po radniku tada košta malo više, ali tvrtke štede druge skupe troškove zapošljavanja”, rekao je Snobe u intervjuu za ORF Styria.

Grammelhofer vidi još jedan trend kao problematičan: prosječno trajanje zaposlenja je također palo. Prema AK Gornjoj Austriji, prosječno trajanje privremenog zaposlenja u promatranom razdoblju od srpnja 2020. do lipnja 2021. bilo je 190 umjesto 232 dana u cijeloj Austriji. To je 42 dana kraće nego u usporednom razdoblju od srpnja 2019. do lipnja 2020. Jedan od razloga za to je nestabilni gospodarski razvoj uzrokovan pandemijom koronavirusa.

Prema Grammelhoferu, samo oko 14 do 15 posto radnika koji su bili unajmljeni bi tvrtka preuzela nakon završetka razdoblja najma. Za zaposlenike postoji opasnost od upadanja u začarani krug nezaposlenosti i kratkotrajnog zapošljavanja, kaže Andreas Stangl iz AK Oberösterreich.

Budući da privremeni rad nudi osobito mladim radnicima priliku da zarade novac na kratko vrijeme, oni su posebno izloženi riziku da upadnu u ovu spiralu, rekao je Stangl za ORF.at. Neizvjesnost, egzistencijalni strahovi i brige za budućnost mogu biti rezultat. Engleska studija Instituta za istraživanje javnih politika (IPPR) pokazala je još 2017. da mlađi punoljetnici koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme imaju lošije mentalno zdravlje i lošiju dobrobit od samozaposlenih osoba u svojoj dobnoj skupini. Kao uzrok navode se čimbenici kao što je nesiguran posao, koji se može povezati s privremenim radom, a to može uzrokovati stres i pritisak.

Rezultat mogu biti i lošije mogućnosti zapošljavanja. “Vidimo da zaposlenici imaju praznine u životopisima s kojima ne mogu ništa učiniti”, kaže Grammelhofer. No, stručnjak također ističe da privremeni rad može biti odskočna daska za izlazak iz nezaposlenosti.

Prema Grammelhoferu, mlade osobe trebaju održive izglede za posao kako bi mogli steći uporište na tržištu rada te da ne bi upali u ovu spiralu. Cilj je uložiti u obuku mladih osoba da bi ih nakon isteka privremenog zaposlenja osposobili za vlastiti posao. Time se ne samo što suzbija prevladavajući nedostatak kvalificiranih radnika, već i štiti mlade osobe od nezaposlenosti.