Austrija
Struja i plin u Austriji – na ovaj način možete uštedjeti i do 1.732 eura godišnje
Sve više državnih opskrbljivača snižava cijene energije. Međutim, ako stvarno želite uštedjeti novac, morate se možda prebaciti na alternativnog pružatelja usluga.
Prema Maximilianu Schirmeru, šefu portala za usporedbu tarife.at, to je važna prekretnica na putu do normalnosti. Prvi put od eksplozije cijena postoji fiksna cijena električne energije za manje od 10 centi neto po kilovatsatu ( kWh). Pružatelj – alternativni opskrbljivač Maxenergy koji od 13. ožujka naplaćuje 9,66 centi po kWh uključujući bonus za nove kupce.
Prema Schirmerovom priopćenju za javnost, to znači da će prvi put od uvođenja kočnica cijene električne energije za tarifu s obvezom od dvanaest mjeseci biti “praktički zastarjela, jer se primjenjuje samo ako je cijena energije iznad 10 centi neto”.
Trenutno (još uvijek) uzalud tražite relativno jeftine ponude od velikih državnih dobavljača. Prema provjeri s tarife.at, neto cijene ovdje su trenutno između 14,20 centi (Vorarlberg) i 22,19 centi neto po kWh (Burgenland). U Beču, uzimajući u obzir moguće bonuse, cijena struje po kWh iznosi 19,75 centi, a u Donjoj Austriji 16,50 centi neto.
Austrijski indeks cijena električne energije (ÖSPI), koji je relevantan za veleprodajne cijene, pao je za 65,1 posto od travnja 2023. godine. “Nažalost, pad veleprodajnih cijena još se nije u istoj mjeri prenio na privatna kućanstva”, žali se tarife.at. Ograničenje cijene električne energije igra moguću ulogu u tome, jer daje malo poticaja za opskrbljivače električnom energijom da smanje cijene za privatne kupce.
Međutim, još uvijek možete uštedjeti – sve dok više niste vezani i možete se prebaciti na nekog od manjih konkurenata. Prema analizi tarife.at, potencijal uštede električne energije trenutno je najveći u Gradišću. Svatko tko koristi 2.800 kWh godišnje platit će ukupno 1.096,69 € od državnog komunalnog poduzeća Burgenland Energie. Najjeftiniji privatni konkurent pak od 13. ožujka naplaćuje 655,99 eura bruto. Mogućnost uštede: 440,70 eura godišnje.
U Beču ušteda struje u najboljem slučaju iznosi 328,67 eura, a u Donjoj Austriji 237,02 eura. Mogućnost uštede najmanja je u Tirolu i Vorarlbergu, gdje sami državni dobavljači nude relativno jeftine ponude.
Promjena opskrbljivača plinom još je atraktivnija, jer trenutačno košta oko 61 posto manje u veleprodaji nego prije godinu dana. Niske temperature u veljači i ožujku imaju prigušujući učinak na cijene. To je uzrokovalo značajan pad potražnje i nedavno dovelo do povijesno visoke razine skladištenja od oko 73 posto na kraju zime.
To znači da će onaj tko sada potpiše novi godišnji ugovor za plin s privatnom tvrtkom, ovisno o saveznoj državi, dobiti preko 1000 eura bolje ponude od državnih tvrtki s godišnjom potrebom od 15.000 kWh.
Od promjene trenutno najviše mogu profitirati kupci u Štajerskoj, gdje za spomenutih 15.000 kWh od državnog opskrbljivača moraju platiti 2.686,16 eura. Najjeftiniji konkurent E.ON, međutim, za isti iznos traži 1240,05 eura. Mogućnost uštede: 1.446,11 eura.
Puno ostaje kućanstvima koja istovremeno nabavljaju struju i plin od državnog opskrbljivača. Ako prijeđete na najjeftinijeg pružatelja, bonus se zbraja do 1.732,51 eura bruto godišnje.
Štajerska je ovdje predvodnik. Slijede Gornja Austrija (1.400,52 eura potencijala uštede), Vorarlberg (1.335,99 eura), Salzburg (1.200,83 eura), Tirol (1.168,02 eura), Gradišće (1.115,52 eura) i Koruška (1.081,48 eura). U Beču je moguća ušteda 917,05 eura, u Donjoj Austriji 615,16 eura.
Općenito, prema generalnom direktoru tarife.at Schirmeru: “Zbog promocija koje se daju novim korisnicima, preporučuje se usporedba tarifa za struju i plin svakih dvanaest mjeseci. Potrebno vrijeme za promjenu dobavljača je samo nekoliko minuta.”
Austrija
Dolazi li zabrana cigareta? Evo što kaže Vlada
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) raspravlja o mogućoj zabrani cigaretenih filtera i e-cigareta, a iz austrijskog Ministarstva zdravstva stigle su jasne poruke o tome.
WHO započela petodnevni summit o borbi protiv pušenja
U Ženevi danas počinje petodnevni WHO-ov summit (COP11), na kojem delegati iz 180 država članica razmatraju nove mjere protiv konzumacije duhana.
Glavne teme skupa su snažan utjecaj lobija duhanske industrije te rizici kojima su djeca i mladi izloženi zbog e-cigareta (vapeova) i drugih novijih nikotinskih proizvoda poput snusa.
Preporuka stručnjaka: Zabrana filtera i udar na e-cigarete
Stručna skupina Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje posebno zabranu uvoza i proizvodnje cigareta s filterom. Filter-cigarete čine oko 90 posto tržišta, a plastični opušci predstavljaju ozbiljan ekološki problem.
U izvješću WHO-ove studijske skupine za regulaciju duhanskih proizvoda navodi se kako bi se „izričito trebali zabraniti filteri kako bi se smanjila privlačnost i lakša konzumacija cigareta“.
EU podržava strože mjere
Preporuci WHO-a priklanja se i Vijeće EU-a, koje naglašava da bi „zabrana proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje filter-cigareta značajno doprinijela suzbijanju konzumacije duhana“.
Dodatno, raspravlja se i o mogućem potpunom zabrani e-cigareta kao dodatnoj regulatornoj mjeri.
Što bi to značilo za Austriju?
Za Austriju bi ovo imalo izrazito velike posljedice: čak 95 posto svih cigareta u zemlji ima filter, pa bi zabrana filtera u praksi gotovo izjednačila ovu mjeru sa zabranom cigareta općenito.
EU pritom razmatra i zabranu prodaje duhana i nikotinskih proizvoda u trgovinama, na benzinskim crpkama i u trafikama, kako bi se smanjila konzumacija i ovisnost.
Poruka austrijske ministrice zdravstva
Cilj svih predloženih mjera je zaštita okoliša i javnog zdravlja te usklađivanje s WHO-ovim smjernicama za očuvanje podzemnih voda, tla i zdravlja ljudi – bez utjecaja i pritiska duhanske industrije.
Austrija
Ako imate neplaćenu kaznu nećete izaći iz BIH sa autom sa stranim tablicama
Vozila s inozemnim registracijskim pločicama ubuduće će biti predmet posebne provjere Granične policije BiH i neće moći napustiti tu zemlju ako su počinila prometne prekršaje, a vozači nisu platili kaznu, najavili su u ponedjeljak iz Agencije za identifikacijska dokumenta BiH (IDDEEA).
Objavili su kako su uspostavili novi web-servis za potrebe Granične policije BiH. “Aplikacija omogućava Graničnoj policiji BiH uvid u sve prekršaje svakog vozila počinjene na teritoriju BiH u realnom vremenu, čime je osigurano da osobe s nepodmirenim obvezama ne mogu napustiti Bosnu i Hercegovinu dok prekršaji ne budu regulirani”, navode.
Policija u BiH do sada nije imala mogućnost slanja kazni u inozemstvo za prometne prekršaje koje su vozila sa stranim registracijama počinila u toj zemlji. Naplata takvih kazni bila je moguća samo na temelju uobičajenih kontrola koje je provodila prometna policija. “Ovime se omogućava učinkovita kontrola prekršaja počinjenih u BiH”, istaknuli su iz IDDEEA-e.
Foto: Granična policija BIH / prijelaz Gradina
Austrija
Nova pravila za dodatnu zaradu uz AMS od 2026.: Vlada uvodi iznimke
Od siječnja 2026. na snagu stupaju izmijenjena pravila za dodatnu zaradu kod primanja naknade za nezaposlene ili pomoć u slučaju nužde (Notstandshilfe). Izvorno je planirano da većina primatelja ne smije dodatno raditi, no Ministarstvo rada najavilo je korekciju koja uvodi iznimke za osobe koje pohađaju obrazovne ili stručne programe.
Prema prvotnom planu, od 2026. godine dodatno raditi mogli su jedino stariji od 50 godina, dugotrajno nezaposleni te osobe s najmanje 50% invaliditetom. Nove izmjene omogućit će sudionicima AMS-ovih školovanja ili stipendija – pod uvjetom da program traje najmanje četiri mjeseca – da rade uz minimalni gubitak naknade. Ovim bi se izbjegao negativan utjecaj na više od 3.000 osoba, uključujući polaznike stručnih tečajeva ili stipendista u području njege.
Do kraja 2025. godine vrijede dosadašnja pravila: nezaposleni mogu dodatno zaraditi do 551,10 eura mjesečno bez gubitka prava. Od 2026. godine, dodatno raditi moći će samo osobe koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:
- najmanje 26 tjedana kontinuirano radile manji posao uz glavni posao;
- nakon najmanje 52 tjedna bolesti ili rehabilitacije žele se vratiti na tržište rada;
- dugotrajno nezaposleni s najmanje 365 dana primanja naknade;
- osobe starije od 50 godina ili s invaliditetom nakon minimalno 365 dana primanja naknade.
Izmjene se odnose i na dodatnu zaradu kod starosne mirovine i obiteljskih naknada, pri čemu granica za manju zaradu ostaje na 551,10 eura mjesečno, bez indeksacije inflacije, zbog teške proračunske situacije i mjera štednje vlade.
