Prošlog četvrtka u njemačkom Leverkusenu došlo je do nesreće u kojoj je poginuo mladić iz Slavonskog Broda.

Tamo je na gradilištu došlo do problema s dizalicom te je s velike visine pao teret težak nekoliko tona, pri čemu je poginuo 22-godišnji radnik iz slavonskobrodskog naselja Podvinje. U nesreći su teško ozlijeđena još dva radnika a još četiri lakše. Dva teško ozlijeđena radnika, koji su u kasnijim pedesetim godina, puno su bolje..

Tijelo mladića prevezeno je u Slavonski Brod, a pogreb će biti sutra.

Što učiniti ako vam nakon godišnjeg odmora u poštanski sandučić stigne zahtjev za plaćanje neke kazne iz inozemstva? Morate li stvarno platiti kaznu za kršenje prometnih pravila u drugim zemljama – čak ako ste već kod kuće?

Nakon što su automobilom proveli neko vrijeme u inozemstvu, vozači iz Austrije često dobivaju novčane kazne zbog kršenja propisa o naplati cestarina, ulaska u zone s mirnim prometom, prekoračenja brzine i parkiranja. Neki prekršaji – na primjer vožnja pod utjecajem alkohola ili ekstremna brzina – mogu čak rezultirati oduzimanjem vozila ili zatvorskom kaznom.

Općenito, uvijek se trebate informirati o propisima koji vrijede u dotičnoj zemlji i naravno pridržavati ih se, prenosi kroativ.at.

Na što treba obratiti pozornost kod potraživanja iz inozemstva:

• Prometne kazne iz inozemstva ni u kojem slučaju se ne smiju zanemariti: neplaćene kazne iz drugih zemalja EU također se mogu obvezno naplatiti u Austriji, kako obavještava ÖAMTC.
• Osnovno pravilo je: Informirajte se o lokalnim prometnim propisima prije vašeg odmora. Ograničenja alkohola, ograničenja brzine itd. također se mogu značajno razlikovati od propisa koji su na snazi ​​u Austriji, čak i u drugim zemljama EU.
• Najučinkovitije je i najjeftinije platiti kaznu ako je moguće na licu mjesta, kao što preporučuje ÖAMTC. Iz kluba ističu da se u nekim zemljama nude značajni popusti za brzo plaćanje.
• Pohranjivanje računa: Kako biste mogli dokazati da je plaćena naknada za parkiranje, cestarina ili slično, preporučljivo je neko vrijeme čuvati odgovarajuće račune.

Most je dug 980 metara, oslanja se na šest stupova visokih gotovo stotinu metara kojima je premoštena Neretva i nastavlja se na ranije izgrađenu dionicu autoceste u dužini od oko 11 kilometara kroz zapadni dio Hercegovine.

Veliki most kod Počitelja u BiH koji je sastavni dio autoceste na koridoru V c između Budimpešte i Ploča bit će pušten u promet 4. rujna a lokalne vlasti planiraju tom prigodom organizirati veliku proslavu kojoj će u sklopu službenog posjeta BiH nazočiti i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković.

To je u petak medijima u BiH najavio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović a iz poduzeća Autoceste Federacije BiH su potvrdili kako će na svečanosti uz Plenkovića govoriti i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto te premijer Federacije Nermin Nikšić.

Najavili su svečani program koji će svojim nastupima obogatiti Hrvatska glazba Mostar, Klapa Drača, Antonija Batinić i HKUD Rodoč kao i “spektakularni vatromet” uz presijecanje vrpce.

Most bi za korisnike trebao biti u funkciji od 5. rujna u podne a oni će od tog trenutka kada putuju iz pravca Mostara prema Hrvatskoj autocestom moći doći do graničnog prijelaza Bijača-Nova sela i nastaviti putovanje autocestom Dalmatina.

Most je dug 980 metara, oslanja se na šest stupova visokih gotovo stotinu metara kojima je premoštena Neretva i nastavlja se na ranije izgrađenu dionicu autoceste u dužini od oko 11 kilometara kroz zapadni dio Hercegovine.

“Otvorenjem poddionice Počitelj- Zvirovići i mosta ‘Hercegovina’ ovaj dio BIH izravno će se povezati sa Europskom unijom”, istaknuli su iz Autocesta FBiH u pozivu za medije dodajući kako se važnost ovog projekta ogleda u tome što će potaknuti razvoj gospodarstva i stvoriti uvjete za razvoj i napredak ovog dijela BiH.

No na ovaj su most korisnici autocesta kroz BiH čekali neuobičajeno dugo a svi rokovi za njegov dovršetak odavno su probijeni pa je on postao nekom vrstom simbola lošeg planiranja i izgradnje cestovne mreže kroz tu zemlju a posebice koridora V c.

Autocesta na tom paneuropskom koridoru koja kroz BiH prolazi u dužini oko 330 kilometara u toj se zemlji gradi više od 20 godina a do sada je izgrađeno manje od 130 kilometara iako je financijska konstrukcija odavno zatvorena. Temeljni je problem u pristupu gradnji kroz iscjepkane dionice duge tek nekoliko kilometara kao i u nedostatku adekvatne procjene stanja na terenu i geoloških analiza što onda višestruko povećava troškove gradnje i dovodi do probijanja rokova.

Most kod Počitelja vrijedan 30 milijuna eura trebao je biti dovršen u listopadu 2022. godine a posao su dobile dvije kineske i azerbajdžanska tvrtka “Azvirt Limited Liability Company”. Rasponsku su konstrukciju uspjele spojiti tek u srpnju 2023. godine da bi u kolovozu ta konstrukcija na jednom spoju napuknula. Tijekom sanacije na mostu je eksplodirao jedan generator koji je prouzročio dodatna oštećenja. 

Iz Autocesta FBiH su u travnju najavili kako će most konačno biti otvoren do 1. svibnja pa su rok pomaknuli za “početak turističke sezone” a onda su to prolongirali za “kraj ljeta”.

Za kašnjenje su Kinezima i Azerbajdžancima naplatili penale a zbog propusta u gradnji tvrtke “Sinohydro Corporation Ltd” te “Powerchina Roadbridge Group Ltd” dobile su dvogodišnju zabranu sudjelovanja na svim natječajima i bilo kakvim drugim poslovima u kojima su Autoceste FBiH investitor.

Prema trenutačnim planovima kompletna autocesta na koridoru V c kroz BiH mogla bi biti dovršena najranije oko 2030. godine no najmanje šest godina trebat će za izgradnju tunela kroz planinu Prenj na dionici između Sarajeva i Mostara pa je sigurno da će i taj rok biti probijen.