Ekonomija
SEDAM TISUĆA OTKAZA: Benko zatvara trećinu Karstadt trgovina
Prema pisanju njemačkih medija, Rene Benko 43-godišnji austrijski multimilijunaš i vlasnik Signa Holdinga planira zatvoriti više od trećine Galeria Karstadt Kaufhof robnih kuća. Planovi zatvaranja robnih kuća dio su sporazuma o restrukturiranju tvrtke između uprave, radničkog vijeća i sindikata Verdi, navode njemački mediji, a kao glavni uzrok navodi se kriza izazvana pandemijom corona virusa zbog čega je ugroženo čak 80-ak od 170 robnih kuća. Prema pisanju njemačkim medija, trenutno se planira zatvaranje 62 robne kuće zbog čega bi bez posla moglo ostati oko sedam tisuća zaposlenika.
Galeria Karstadt Kaufhof bori se za opstanak krizi izazvanoj pandemijom corona virusa, a grupa gubi od samog početka krize gubi na prodaji i vrijednosti. Pregovori oko socijalne komponente otkaza te razgovori sa sindikatima i vjerovnicima bit će nastavljeni. Iz radničkog sindikata grupe vjeruju kako je zatvaranje određenog dijela poslovnica apsolutno nepotrebno i taj čin smatraju direktnim udarom na radna mjesta i same radnike.
Ime Renea Benka u Austriji i Njemačkoj prije svega veže uz Karstadt, njemački lanac robnih kuća koje je njegova kompanija Signa Holding preuzela 2014., time uvjerljivo postavši najvažnija nekretninska kompanija u Austriji. Pored toga, Benko stoji i iza ideje bečkog Goldenes Quartiera, područja od dvjestotinjak metara između ulica Tuchlauben, Bognergasse i Am Hof koji je vjerojatno i najluksuznija adresa u gradu s trgovinama super popularnih i skupih robnih marki Louis Vuitton, Chanel, Prada i Saint Laurent itd. Pored toga, njegovo ime veže se i za veliki broj uspješnih projekata ne samo u Beču nego i diljem Europe.
O Reneu Benku se ne može saznati puno, nije poput drugih multimilijunaša koji uživaju u svijetlima pozornica. Informacije o njemu su šture, uglavnom rezervirane za nekolicinu austrijskih poslovnih medija, a Benko se rijetko pojavljuje i na društvenim događajima. Benko je rođen u Innsbrucku u skromnoj obitelji lokalnog javnog službenika i odgajateljice u vrtiću. Poznato je i da je vrlo rano zakoračio u svijet nekretninskog biznisa, sa samo 17 godina, u građevinskoj tvrtki obiteljskih prijatelja, zbog čega je i napustio školu. Svoj prvi zarađeni novac investirao je u prenamjenu zapuštenih tavana u rodnom Innsbrucku u luksuzne penthouse stanove, čime je zaradio prvi ozbiljan novac. Sve nakon toga je povijest. Benko je danas treći najbogatiji Austrijanac i jedan od 500 najbogatijih ljudi na svijetu. Zanimljivo, Benko je ujedno i fenomen, koji je sa svojih nepunih 17 godina gotovo bez ičega krenuo u poslovni svijet.
R.P
Foto: wikipedia / ilustracija
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login