Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio je novo zaoštravanje politike povratka i deportacija, uz poruku da će Austrija i dalje voditi strogu azilnu politiku. Na konferenciji za medije u utorak predstavio je paket mjera kojim želi dodatno ubrzati protjerivanja, povećati broj povrataka i pojačati pritisak na osobe koje nemaju pravo ostati u zemlji.

Karner je zajedno s voditeljicom odjela Elisabeth Wenger-Donig i saveznim ravnateljem policije Michaelom Takácsom iznio podatke o prvih šest mjeseci 2026. godine, istaknuvši da je Austrija u tom razdoblju deportirala oko 7.000 ljudi. Prema njegovim riječima, riječ je o najvećem broju otkako se vodi ovakva evidencija. Istodobno je pao broj novih zahtjeva za azil, što ministar pripisuje, kako je rekao, “nužnoj i ispravnoj” strogoj politici prema migracijama i azilu.

Vlada sada želi taj trend dodatno učvrstiti. Jedan od ključnih elemenata nove strategije su planovi na razini Europske unije za uspostavu povratnih centara, odnosno centara za vraćanje migranata. Karner je poručio da Austrija želi što prije pronaći partnersku zemlju kako bi se taj model mogao provesti već tijekom 2027. godine.

Posebno je izdvojio i novo vanjskogranično terminalsko rješenje u zračnoj luci Beč-Schwechat. Prema njegovim riječima, ondje su već zadržane četiri osobe koje su u ubrzanom postupku vraćene iz zemlje. Ministar taj model vidi kao važan alat za brže postupanje na granici i učinkovitije uklanjanje osoba koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak ili boravak.

Velik dio predstavljene strategije odnosi se na Siriju. Nakon pada Assadova režima, austrijske vlasti ponovno su otvorile i preispitale 13.000 postupaka sirijskih državljana. U 4.500 slučajeva zaštitni status je ograničen ili ukinut, a oko 2.000 Sirijaca već je napustilo Austriju, pri čemu je većina otišla dobrovoljno. Oko 1.300 osoba pritom je iskoristilo državnu premiju za povratak.

Upravo na tom segmentu Karner sada želi dodatno pojačati pritisak. U sljedeća tri mjeseca fokus će biti stavljen na dobrovoljni povratak Sirijaca, a povećavaju se i iznosi financijskih poticaja. Sirijci koji su još uvijek u postupku azila ubuduće bi za dobrovoljni povratak trebali dobiti 3.000 eura po osobi. Za one koji već imaju priznati azil, iznos se povećava s dosadašnjih 1.000 na 1.500 eura. Ministar tvrdi da je riječ o važnoj mjeri za rasterećenje austrijskog sustava.

Dodatnu političku težinu cijeloj priči dala je i nedavna rasprava o mogućem prijevremenom puštanju 500 zatvorenika, što je spomenula ministrica pravosuđa Anna Sporrer. Karner se tome otvoreno usprotivio i poručio da za amnestiju nema mjesta. Zahvalio je kancelaru Christianu Stockeru što je, kako je rekao, “presjekao” raspravu i jasno dao do znanja da osuđeni počinitelji kaznenih djela ne bi smjeli biti puštani prije vremena.

Ministar je posebno naglasio da želi snažnije povezati kazneni sustav i deportacije. Prema najavljenim promjenama, zatvorenici kojima je izrečena zabrana ulaska ili boravka u Austriji ubuduće bi, nakon odsluženja minimalnog dijela kazne, mogli biti protjerani iz zemlje i bez vlastitog pristanka. Detalji te mjere trebali bi biti predstavljeni u srijedu.

Karnerov nastup jasno pokazuje da austrijska vlada želi dodatno zaoštriti pristup migracijama, povratku i deportacijama, pri čemu se naglasak stavlja na brže postupke, veći broj protjerivanja i financijske poticaje za dobrovoljni odlazak. U političkom smislu poruka je jednako jasna: Beč želi pokazati da kontrolu nad azilnim i sigurnosnim pitanjima namjerava držati čvrsto u svojim rukama.