Connect with us

Austrija

Radnička komora upozorava na loše uvjete rada u ugostiteljstvu

Objavljeno

na

Radnička komora Beča kritizira “izuzetno loše uvjete rada” u ugostiteljstvu. Ugostiteljska industrija zauzima “nažalost vodeću poziciju u pravnim savjetima”, izvijestila je komora.

Kako kažu u Radničkoj komori, postoje “čvrsti razlozi” da ugostiteljstvo očajnički traži kadrove. Ugostiteljstvo je godinama na prvom mjestu osobnih konzultacija u Bečkoj komori. U praksi se ta grana ističe po posebno velikom broju kršenja zakona o radu. To pokazuje “da tu nešto nije u redu”.

U 2021. deset posto konzultacija odnosilo se na ugostiteljstvo, iako je na tom području bilo aktivno samo 4,3 posto članova. Zaposlenici konstantno prijavljuju plaće koje nisu isplaćene na vrijeme, nisu isplaćene u pravom iznosu ili se uopće ne isplaćuju, kao i neprijavljene isplate, neplaćene prekovremene sate i nepoštivanje odmora.

U prvih šest mjeseci ove godine Bečka radnička komora provela je već 1.280 osobnih konzultacija za zaposlenike u ugostiteljstvu. U tri mjeseca od ožujka do svibnja pobliže je proučila 190 slučajeva iz industrije. “Zaposlenici koji se obrate nama za savjet pokazuju da brojna opisana kršenja zakona o radu nisu izolirani slučajevi, već da su problemi simptomatični za industriju”, rekla je voditeljica komore za radno pravo Bianca Steppwieser u emisiji.

Za više od trećine zaposlenik koji su se obratili Radničkoj komori uopće nije plaćen prekovremeni rad, 12 posto uopće nije primilo plaću za godišnji odmor i bolovanje, a četvrtina je primila gotovinu ili neprijavljene isplate. Tek trećina je dobila ispravnu platnu listu, dvije trećine ili nikakvu ili krivu.

Nadalje, otkazni rokovi su pogrešno izračunati, bili su prekratki ili se uopće nisu poštovali. Prema informacijama, jedna petina nije bila prijavljena socijalnoj zaštiti za odrađene sate, u nekim slučajevima uopće nije bila prijavljena.

Radno vrijeme također je često neprivlačno jer ga se ne može planirati: prema podacima Radničke komore, svaka četvrta osoba imala je “uredno podijeljene smjene” ili je raspored “jednostrano promijenjen u kratkom roku” od strane poslodavca. Dobra trećina morala je redovito raditi nakon 18 sati, a gotovo četvrtina redovito nakon 22 sata.

“Industrija se žali da ne može popuniti slobodna radna mjesta. Ali umjesto da se radna mjesta čine privlačnijim i poboljšavaju uvjeti rada, trebalo bi zapošljavati više radnika iz trećih zemalja. Ali ni uredba o stalnim sezonskim radnicima ni crveno-bijelo-crvena karta ne pridonose boljim radnim uvjetima – dobri radni uvjeti i poštena plaća ključni su za motivirane zaposlenike“, istaknula je Silvia Hofbauer, voditeljica tržišta rada i integracije u Beču.

Sa stanovišta Komore, sezonski rad je “iz temelja pogrešan model migracije”. Propisi koji se također tiču ​​crveno-bijelo-crvene karte ne nude dovoljnu zaštitu od izrabljivanja, plaća i socijalnog dampinga. Radnička komora traži ponovno pooštravanje zakonskih odredbi Zakona o suzbijanju plaća i socijalnog dampinga – to je u ljeto 2021. ublaženo i kazne su smanjene. Moraju biti i veće kontrole, što zahtijeva i kadrovsko povećanje financijske policije i inspekcije rada.

Prema Radničkoj komori, ponovno bi trebalo biti obvezno prijavljivanje plaće i tjednog radnog vremena prilikom prijave na socijalno osiguranje, kao što je to bilo do 2019. godine. Moraju postojati sankcije ako se servisni list ne izda.

Nadalje, prema mišljenju predstavnika radnika, premiju za prekovremeni rad treba povećati na 50 posto. Skraćivanje dnevnog odmora s 12 na 8 sati, koje je 2018. godine ukorijenjeno u Zakonu o radnom vremenu i Zakonu o odmoru na radu, moralo bi se “redizajnirati”. Na kraju, ali ne manje važno, Radnička komora bi voljela zakonsku opciju “turističkog fonda” za implementaciju, primjerice, modela produljenja sezone.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura

Objavljeno

na

Estrella Immobilieninvest, podružnica Zaklade Wlaschek, kupila je veličanstvenu zgradu na uglu na Schottenringu za oko 89 milijuna eura. Kako prenosi WINN, prodavatelj je bio najveći domaći nekretninski fond Real Invest Austria. Navedenu zgradu kupio je 2016. godine za 80 milijuna eura.

Palača, izgrađena 1878. godine, nekoliko je godina za vrijeme monarhije služila kao carska i kraljevska palača. Opsežno je renovirana između 2012. i 2014. godine. Danas je glavni zakupac međunarodna odvjetnička tvrtka Schönherr.

Kupnja bi vjerojatno bila u potpunosti po ukusu Karla Wlascheka, čija zaklada posjeduje brojne povijesne nekretnine u središtu Beča. Između ostalog, posjeduje zgradu bivše burze na Ringstrasse, koja je dijagonalno nasuprot sadašnje akvizicije.

Kako izvještava GEWINN, 89 milijuna eura za palaču Ringstraße najveća je kupnja nekretnina u ovoj godini do sada.

Nastavi čitati

Beč

Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču 

Objavljeno

na

By

Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.

Bečka poljoprivredna komora u suradnji s Gradom Bečom dovela je i u austrijski glavni grad platformu za selidbu pčela, ili kako je još nazivaju, platformu „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja”. Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno dadu na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.

Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju; urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu. Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Bečkog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.

Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.

Nastavi čitati

Austrija

Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima

Objavljeno

na

Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.

Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.

Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.

Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s ​​maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.

Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.

Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.

Nastavi čitati
LM