Austrija
Radite u Austriji i niste dobili plaću? Evo što možete uraditi
Prije svega, treba znati da u Austriji za svoj rad dobivate Gehalt (kao namještenik) odnosno Lohn (kao radnik), što su dva naziva za plaću. Uz to u kolektivnom ugovoru za vašu branšu može biti ugovoreno da morate dobivati i određene doplatke na osnovnu plaću/Zulagen, Zuschläge. Onda se vaš cjelokupni prihod naziva „Entgelt“. U ugovoru o radu, odnosno u tarifnom pravilniku piše koliku plaću dobivate za svoj posao i kojeg vam se datuma ona isplaćuje.
Ako zarađujete više od tzv. Geringfügigkeitsgrenze (granica zarade do koje se ne plaćaju doprinosi), vi ste na temelju svojeg radnog odnosa automatski potpuno osigurani. To znači da imate zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te da ste osigurani u slučaju nezgode na radu i nezaposlenosti. Ako zarađujete ispod gornje granice, osigurani ste samo u slučaju nesreće na radu.
Na kraju mjeseca poslodavac vam mora dati obračun plaće/Lohn- bzw. Gehaltsabrechnung. Tu možete vidjeti kolika vam je bruto-plaća, koliko vam je oduzeto na temelju zakonskih doprinosa (socijalnog osiguranja i poreza na plaću), kao i koliko vam je neto isplaćeno.
No, što učiniti kad vam poslodavac ne isplati plaću?
U tom slučaju zaposleni moraju preporučenim pismom poslodavcu poslati zahtjev za isplatu zaostale plaće. To je važno zbog toga što u kolektivnim i radnim ugovorima stoji da se pravo na dobivanje plaće gubi ako se ona u određenom roku ne zahtijeva pismeno. Tko ne zna kako se to radi, treba se o tome telefonom raspitati u AK, prenosi kroativ.at
No, u svakom slučaju najbolje je otići u Radničku komoru (AK) koja će za vas (ako je opravdano) pokrenuti proceduru za dobivanje vaše teško zarađene plaće.
Austrija
Kupila vinjetu u Austriji, a zatim dobila neugodno iznenađenje
Počelo je kao predivan dan s dobrom prijateljicom, a završilo velikim problemom i visokim novčanim kaznama.
Andrea S. (ime poznato redakciji Heute) još uvijek nije preboljela incident koji se dogodio prošlog ljeta. Iako su prošli mjeseci, ona je i dalje ljuta. Najviše zbog toga što nije uspjela dobiti povrat novca.
Andrea i njezina prijateljica planirale su uživati u danu. Nakon što je pokupila prijateljicu, Andrea je vozila prema Salzburgu. Na putu je, kao i obično, na posljednjoj benzinskoj postaji prije zapadne autoceste u Mondseeu kupila dnevnu vinjetu za 8,60 eura.
No, nekoliko dana kasnije, stiglo je neugodno iznenađenje – pismo od Asfinaga s kaznom od 120 eura jer je zatečena na autocesti bez važeće vinjete.
“Nažalost, pogrešno je uneseno registarsko broj vozila”, objasnila je Andrea. Zaposlenik na benzinskoj postaji napravio je pogrešku, a ona sama nije provjerila je li uneseni broj točan.
Unatoč brojnim e-mailovima i telefonskim pozivima Asfinagu, nije bilo nikakvog popusta. Andrea je bila prisiljena platiti kaznu.
Asfinag je objasnio da je klijentima pri kupnji digitalne vinjete unaprijed prikazana potvrda s registarskim brojem, a korisnici moraju potvrditi točnost podataka prije nego što se vinjeta registrira.
Asfinag podsjeća korisnike da su odgovorni za unos točnih podataka i provjeru iste prije nego što potpišu potvrdu.
Austrija
Beč ima drugi najbolji javni prijevoz u Europi
Prema novoj anketi magazina “Time Out”, Beč se smjestio na drugo mjesto u Europi za javni prijevoz. U anketi su pitani lokalni stanovnici kako su zadovoljni javnim prijevozom u svom gradu, a Beč je postigao vrlo visoke ocjene.
Najbolje europske gradove za javni prijevoz
U istraživanju je sudjelovalo 18.500 ljudi iz različitih gradova, a na temelju njihovih odgovora sastavljen je rang listu. Na listi je 19 velikih gradova, a osam njih je iz Europe.
- London (Engleska) zauzeo je prvo mjesto. Londonska podzemna željeznica (“Tube”) ima odličnu reputaciju, a 86 posto Londona ocijenilo je pozitivno.
- Beč (Austrija) zauzeo je drugo mjesto u Europi. Javni prijevoz u Beču je jeftin, čist i brz, a 84 posto Bečana je zadovoljno, što Beč svrstava na prvo mjesto u Europskoj uniji.
- Zürich (Švicarska) je na trećem mjestu s 81 posto zadovoljnih građana. Posebno je pohvaljena “Zürich Card”, koja omogućava jednostavno korištenje javnog prijevoza.
Ostali gradovi u Europi s dobrim javnim prijevozom
- Brighton (Engleska) je na četvrtom mjestu s 80 posto zadovoljnih korisnika javnog prijevoza, a posebno su pohvaljeni autobusni sustav i lakša pješačenja.
- Edinburgh (Škotska) dijeli četvrto mjesto s Brightonom, s 80 posto zadovoljnih građana. Javni prijevoz u Edinburghu smatra se vrlo pouzdanim.
- Oslo (Norveška) je na petom mjestu, s 79 posto zadovoljnih građana, a “Oslo Pass” omogućava jednostavnije putovanje.
- Warschau (Poljska) također zauzima peto mjesto s 79 posto zadovoljnih, a pohvaljena je veličina tramvajske mreže.
- Tallinn (Estonija), iako manji grad, ima dobro razvijen javni prijevoz koji je besplatan za građane, a 77 posto stanovnika je zadovoljno.
Austrija
Ugostiteljima prijete velike kazne zbog neprijavljivanja napojnica
U austrijskoj ugostiteljskoj industriji izbila je velika polemika zbog oporezivanja napojnica od strane ÖGK (Austrijska zdravstvena osiguravajuća kompanija). Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, napojnice su postale vidljive u bilancama, što ih čini lakšim za oporezivanje, a to je dovelo do visokih poreznih zahtjeva, na što su se mnogi ugostitelji pobunili.
Zakon o napojnicama izazvao bijes među ugostiteljima
Gastronomi, posebno u Beču, izrazili su ogorčenje zbog ove promjene, a isti stav ima i predstavnik ugostitelja iz Salzburga, Ernst Pühringer, donosi Salzburg Nachrichten. On je izvijestio o strogim inspekcijama i velikom broju pritužbi na ovu poreznu praksu. Mario Pulker, predsjednik sektora ugostiteljstva, zatražio je da napojnice ostanu oslobođene od poreza i doprinosa.
U Salzburg dolazi velika porezna prijetnja
Jedan od najdrastičnijih slučajeva dolazi iz Salzburga, gdje vlasnik restorana Sternbräu mora platiti više od 100.000 eura na temelju naplaćenih napojnica svojih zaposlenika. Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, koje sada čine više od polovice prihoda, restoran je suočen s velikim poreznim dugovanjem, prenosi Heute.
Povećana porezna opterećenja zbog kartičnih uplata
Prije nego što su napojnice počele biti plaćane karticama, iznos napojnica bio je teško uočljiv za porezne vlasti, te se procjena obavljala na temelju paušalnih iznosa. S obzirom na porast kartičnih uplata, sada se svaki iznos napojnice detaljno prati, što je rezultiralo znatno višim porezima za ugostitelje.
Pozicija ÖGK i mišljenje ugostitelja
ÖGK objašnjava da je oporezivanje napojnica u interesu zaposlenika jer doprinosi njihovoj mirovinskoj štednji. Međutim, Walter Veit, predsjednik Austrijske hotelijerske udruge, smatra da napojnica treba biti nagrada za dobar servis, a ne sredstvo za popunjavanje proračunskih rupa.
