Austrija
Rad na crno u Austriji – veliki problem: Ove godine 2200 prijava, kazne – astronomske
U prvom kvartalu ove godine financijska policija podnijela je gotovo 2200 kaznenih prijava zbog poreznih utaja i prijevara socijalnog osiguranja. Od toga 352 samo u Gornjoj Austriji, koja je na trećem mjestu iza Beča i Donje Austrije.
U prvom tromjesečju 2023. financijska policija u Uredu za suzbijanje prijevara provjerila je više od 13.200 zaposlenika u oko 7.200 tvrtki u borbi protiv utaje poreza i socijalnih prijevara. To je rezultiralo s 2185 kaznenih prijava s ukupnom kaznom većom od 6,5 milijuna eura. Najviše nadzora bilo je u građevinarstvu, zatim u ugostiteljstvu i hotelijerstvu te sektoru prometa. Gotovo 500.000 eura kazni izrečeno je u području ilegalnog kockanja.
“Ova ciljana utaja poreza i carina slabi našu poslovnu klimu. Prijevare stvaraju nepravedne uvjete tržišnog natjecanja i nanose štetu poštenim poduzetnicima. Stoga, kao dio naše strategije za borbu protiv prijevara, financijska policija daje značajan doprinos zaštiti naše Austrija kao poslovne lokacije”, rekao je ministar financija Magnus Brunner.
Posebno je upečatljiv nagli porast prekršaja u području ilegalnog zapošljavanja stranaca i rada na crno. Povećani broj prekršaja također je posljedica situacije na tržištu rada.
Gornja Austrija na trećem mjestu po kaznenim prijavama
U prvom tromjesečju ove godine najviše kazne izrečene su u Salzburgu, zatim u Beču i Donjoj Austriji. U apsolutnom broju, najviše kaznenih prijava podneseno je u Beču (567), ispred Donje Austrije (424) i Gornje Austrije (352). Većina kazni odnosila se na kršenja Zakona o zapošljavanju stranaca (945), ASVG-a (802) i Zakona o kontroli dampinga nad plaćama i socijalnog osiguranja (306).
Borbu protiv ilegalnog kockanja nastavlja i financijska policija. Ukupno je u prvom tromjesečju kontrolirano 46 tvrtki, što je rezultiralo 27 kaznenih prijava s ukupnom novčanom kaznom od 492.000 eura. Najviše kaznenih prijava (20) podneseno je u Beču, što može rezultirati kaznama od ukupno 300.000 eura.
Austrija
Ludwig zahtijeva: “Trebamo više policije u 10. bečkom kotaru!”
Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. Gradonačelnik Ludwig smatra federalnu vladu odgovornom i zahtjeva više policije u Beču.
Koja je svrha zone zabrane oružja koja se na Reumannplatzu provodi od početka travnja? Velika – ako pitate kancelara Karla Nehammera (ÖVP). Nedovoljno – ako pitate gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga (SPÖ).
Do sada je podneseno 190 prijava i oduzeto devet noževa. Diljem Beča bilo je čak 8.700 provjera i 940 prijava. Kao rezultat toga, zločini su ukupno smanjeni za oko 60 posto. Ali Ludwig sada tjera ljude da sjednu i obrate pozornost. Mjere su poduzete, ali to nije dovoljno. “Trebamo više policajaca u Favoritenu”, njegova je poruka. Čineći to, saveznu vladu poziva na odgovornost.
“Ne može biti slučaj da se velika četvrt poput Favoritena, s više stanovnika od Linza, mora zadovoljiti samo s polovicom policajaca. Nećemo odustati od svojih zahtjeva prema Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisao je gradonačelnik Ludwig.
Zapravo, potražnja nije nova. Čak i prije uvođenja zone zabrane oružja na Reumannplatzu, SPÖ Beč je pozvao na više policije u 10. kotaru. Prema podacima Ravnateljstva državne policije Beč, 410 policajaca još uvijek ima stalan posao u Favoritenu.
Podršku im u redovnom patrolnom radu, ali i u ključnim operacijama pružaju razne jedinice, kao što su pripravna jedinica, radna grupa za borbu protiv uličnog kriminala, WEGA, jedinica policijskih pasa, službenici Državnog ureda kriminalističke policije ili Državnog prijevoza Odjel.
“Beč nije nesiguran, ali ovdje imamo mnogo međunarodnih organizacija i raznih federalnih institucija. Zato ima mnogo demonstracija na koje dolaze i ljudi iz inozemstva. Zato je bečka policija posebno izazovna”, kaže Ludwig obrazlažući svoj zahtjev za više policajaca u Beču, a posebno u 10. kotaru.
“U kotaru radi dovoljno policajaca koji osiguravaju javni red, mir i sigurnost”, kažu u bečkoj policiji.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
You must be logged in to post a comment Login